Predsednik Vladimir Putin rekao je da je Rusija spremna da odgovori na sve pretnje, dodajući da Moskva i dalje podržava diplomatski put za smirivanje tenzija "uprkos destruktivnim politikama Zapada“.
Govoreći uoči sednice Saveta bezbednosti danas, Putin je upozorio na "izuzetnu opasnost daljeg pogoršanja“ geopolitičke situacije, posebno u kontekstu rata u Ukrajini. Dodao je da je Rusija ponudila "konkretne ideje“ za promenu tog pravca, ali da ti apeli i inicijative nisu naišli na jasan odgovor, prenosi Russia Today.
"Ne bi smelo biti nikakve sumnje u ovo: Rusija je sposobna da odgovori na sve postojeće i novoiznikle pretnje. Ne rečima, već primenom vojno-tehničkih mera“, upozorio je Putin.
Rusija daje prednost političkim metodama
Podsetio je na odluku Moskve od prošlog meseca da odustane od jednostranog moratorijuma na razmeštaj kopnenih projektila srednjeg i kraćeg dometa. Taj potez je opisao kao "prisilni korak“, izazvan potrebom da se suprotstavi planovima za razmeštaj američkih i drugih zapadnih projektila u Evropi i azijsko-pacifičkom regionu. Putin je ipak naglasio da Rusija nije zainteresovana za ratnu retoriku niti za mahanje oružjem.
"Uvereni smo u pouzdanost i efikasnost naših nacionalnih snaga odvraćanja, ali istovremeno nismo zainteresovani za dalje podizanje tenzija niti za podsticanje trke u naoružanju", dodao je.
Rekao je da je Rusija oduvek davala prednost političkim i diplomatskim metodama za očuvanje međunarodnog mira, zasnovanim na principima ravnopravnosti, nedeljivosti bezbednosti i međusobnog uvažavanja interesa.
Produžetak nuklearnog sporazuma
Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je takođe da će Moskva poštovati ograničenja nuklearnog naoružanja još jednu godinu nakon što u februaru istekne poslednji preostali nuklearni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Putin je rekao da će prekid sporazuma "Novi start" iz 2010. godine imati negativne posledice po globalnu stabilnost. Govoreći na sastanku sa članovima ruskog Saveta bezbednosti, dodao je da Rusija očekuje da će SAD slediti primer Moskve i takođe se pridržavati ograničenja iz sporazuma.
Novi start, koji su potpisali tadašnji američki predsednik Barak Obama i ruski predsednik Dmitrij Medvedev, ograničava svaku zemlju na najviše 1550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava i 700 raspoređenih projektila i bombardera. Njegovo skoro isticanje i izostanak dijaloga o sklapanju novog sporazuma zabrinuli su zagovornike kontrole naoružanja. Sporazum predviđa opsežne inspekcije na licu mesta radi provere poštovanja odredbi, ali one su neaktivne još od 2020. godine.
U februaru 2023. godine Putin je suspendovao učešće Moskve u sporazumu, rekavši da Rusija ne može da dozvoli američke inspekcije svojih nuklearnih postrojenja u trenutku kada su Vašington i njegovi NATO saveznici otvoreno proglasili cilj da Rusija bude poražena u Ukrajini. Moskva je, međutim, naglasila da se ne povlači u potpunosti iz sporazuma i da će nastaviti da poštuje ograničenja broja nuklearnog oružja koja on propisuje.
BONUS VIDEO:
(Index/MONDO)