Dobitnik Nobelove nagrade za mir biće imenovan danas, a Donald Tramp i njegova administracija su više puta jasno stavili do znanja da smatraju da američki predsednik zaslužuje ovu nagradu.
Tramp godinama vodi ne baš suptilnu kampanju za Nobelovu nagradu, počevši od svog prvog mandata, kada je rekao da „mnogi ljudi“ misle da je zaslužio.
U februaru ove godine, tokom sastanka sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Beloj kući, rekao je: "Nikada mi neće dati Nobelovu nagradu za mir. Zaslužujem je, ali mi je nikada neće dati", prenosi Sky News.
Nakon što su Izrael i Hamas potpisali prvu fazu mirovnog plana, ljudi koji su slavili na ulicama Tel Aviva počeli su da pozivaju američkog predsednika da dobije prestižnu nagradu.
Zašto Tramp misli da bi trebalo da dobije Nobelovu nagradu?
Tramp je u nekoliko navrata sugerisao da je bio ključan u zaustavljanju nekoliko ratova.
"Vodio sam šest ratova, okončao sam šest ratova", rekao je tokom samita sa ukrajinskim i evropskim liderima.
"Ako pogledate šest sporazuma koje sam postigao ove godine, svi su bili u ratu. Nisam postigao nikakva prekida vatre", rekao je.
U galeriji pogledajte fotografije Donalda Trampa:
Sledećeg dana, u intervjuu za Foks njuz, revidirao je broj na sedam ratova. To je tvrdnja koju je ponovio prošlog meseca, rekavši da niko "nikada nije uradio ništa slično tome".
"Postoji apsurd u Trampovim tvrdnjama, ali kao i u mnogim njegovim tvrdnjama, unutar apsurda ponekad postoje zrnca istine", rekao je doktor Samir Puri, direktor Centra za globalno upravljanje i bezbednost u Čatam Hausu.
On je sugerisao da postoji "ogromna razlika između kratkoročnog zaustavljanja borbi i rešavanja osnovnih uzroka sukoba" i da se Trampove intervencije često svode na "upravljanje sukobima" umesto na rešavanje sukoba.
Da li je Tramp nominovan za Nobelovu nagradu za mir?
Rok za nominacije za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir bio je 31. januar, nedugo nakon što se Tramp vratio u Belu kuću.
Tokom svoja dva mandata, Tramp je nominovan za nagradu više od 10 puta- od strane izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, kambodžanskog premijera Huna Maneta, ukrajinskog političara, kao i zakonodavaca iz SAD, Švedske i Norveške.
Međutim, nominacija ne garantuje da će neko biti kandidat, a odbor za dodelu nagrada ne objavljuje listu kandidata pre nego što se proglasi pobednik. Rečeno je da je ove godine nominovano 338 kandidata, od kojih su 244 pojedinci, a 94 organizacije.
Nije jasno da li je neka od Trampovih nominacija stigla pre januarskog roka. Netanjahu ga je javno nominovao u julu, rekavši da Tramp "stvara mir dok govorimo" u "jednoj zemlji i jednom regionu za drugim".
To se dogodilo nakon što je Tramp preuzeo zasluge za zaustavljanje "dvanaestodnevnog rata" između Irana i Izraela mesec dana ranije.
Da li bi Tramp zaista mogao da pobedi nakon sporazuma o Gazi?
Stručnjaci sugerišu da bi uspešan pritisak na Rusiju da okonča rat u Ukrajini ili na Izrael da obustavi rat u Gazi učinio Trampa održivim kandidatom. Izrael i Hamas potpisali su u sredu prvu fazu mirovnog plana Donalda Trampa od 20 tačaka, a izraelska vlada ga je ratifikovala u petak.
Netanjahu je rekao da proboj znači da će preostalih 48 talaca koje drži Hamas, od kojih se smatra da je 20 još uvek živo, biti vraćeno. Dodao je da su im "veliki napori našeg velikog prijatelja i saveznika, predsednika Trampa", pomogli da dođu do "ove kritične prekretnice".
Nina Greger, direktorka Instituta za istraživanje mira u Oslu, sugerisala je da su ovogodišnji događaji u Gazi došli prekasno za Trampa.
"Veoma je malo verovatno da će nedavni događaji u Gazi uticati na odluku Nobelovog komiteta", rekla je za Skaj njuz i dodala:
"Do ove faze, laureat će već biti izabran, a govori pripremljeni pre današnjeg objavljivanja."
"Međutim, ako plan Donalda Trampa od 20 tačaka dovede do trajnog i održivog mira u Gazi, komitet će gotovo sigurno morati to ozbiljno da uzme u obzir u razmatranjima sledeće godine", navela je.
„Naravno, takođe bi morali da uporede to dostignuće sa širim dosijeom njegovih napora da promoviše mir - kako u SAD tako i na međunarodnom nivou - u skladu sa testamentom Alfreda Nobela", zaključila je Greger.
Zašto stručnjaci misle da Tramp nije pravi izbor za nagradu
Testament Alfreda Nobela, fondacija nagrade, kaže da bi nagrada trebalo da ide osobi "koja je učinila najviše ili najbolje da unapredi drugarstvo među narodima".
To je nešto što Tramp ne radi, prema rečima gospođe Greger.
"Povukao je SAD iz Svetske zdravstvene organizacije i iz Pariskog sporazuma o klimi, pokrenuo je trgovinski rat protiv starih prijatelja i saveznika", rekla je ona.
"To nije baš ono o čemu razmišljamo kada razmišljamo o mirnom predsedniku ili nekome ko je zaista zainteresovan za promociju mira", navela je.
Tokom svog drugog mandata, Tramp je takođe predložio mere za koje kritičari tvrde da će ometati obrazovanje i naučna istraživanja - dve oblasti koje se smatraju stubovima Nobelove nagrade.
One uključuju smanjenje budžeta za Nacionalne institute za zdravlje, najvećeg svetskog finansijera biomedicinskih istraživanja, i planove za raspuštanje Ministarstva prosvete kako bi se smanjila uloga savezne vlade u obrazovanju u korist veće kontrole od strane država.
Ilva Engstrom, potpredsednica Kraljevske švedske akademije nauka, koja dodeljuje tri od šest Nobelovih nagrada - za hemiju, fiziku i ekonomiju - kaže da veruje da su Trampove promene nepromišljene i da bi mogle imati „razarajuće posledice“.
"Akademska sloboda... je jedan od stubova demokratskog sistema", kaže ona.
Trampova administracija negira gušenje akademske slobode, tvrdeći da će njene mere smanjiti rasipanje i promovisati naučne inovacije.
Kritičari Trampa takođe ukazuju na njegovu kontroverznu agenciju za imigraciju i carine (ICE), preko koje predsednik šalje trupe u niz gradova pod vođstvom demokrata kako bi sprovodio svoje zakone o imigraciji.
Ko bi mogao da osvoji Nobelovu nagradu za mir?
Komitet za dodelu nagrada je saopštio da je ove godine nominovano 338 kandidata, od kojih su 244 pojedinci i 94 organizacije. To je više nego prošle godine, kada je bilo 286 kandidata.
Kladionice imaju ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog kao jednog od potencijalnih favorita, zajedno sa Julijom Navaljnom, udovicom ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, koji je preminuo nakon što je navodno otrovan u ruskom zatvoru.
Humanitarne organizacije poput sudanske organizacije za hitne intervencije i organizacije "Lekari bez granica" takođe imaju velike šanse. Komitet bi mogao da dodeli nagradu institucijama UN kao što je Međunarodni sud pravde ili UN u celini, koje ove godine obeležavaju 80. godišnjicu.
Takođe bi mogao da nagradi Komitet za zaštitu novinara ili organizaciju "Reporteri bez granica", kako bi obeležio godinu u kojoj je ubijeno više medijskih radnika nego ikada ranije, pretežno u Gazi.
Mogla bi da ide lokalnim posrednicima koji pregovaraju o prekidu vatre i pristupu pomoći u sukobima, kao što su mirovni komiteti u Centralnoafričkoj Republici, Zapadnoafrička mreža za izgradnju mira ili Komitet za starešine i posredovanje u El Fašeru, Darfur.
BONUS VIDEO:
(MONDO)