Džon Koal, specijalni izaslanik SAD za Belorusiju, saopštio je u subotu da su sankcije na potaš ukinute, nakon razgovora sa beloruskim predsednikom Aleksandrom Lukašenkom u Minsku.
Belorusija je jedan od vodećih svetskih proizvođača potaša, ključne sirovine za proizvodnju đubriva.
Najveće oslobađanje zatvorenika do sada
Oslobađanje zatvorenika predstavlja ubedljivo najveći potez te vrste koji je Lukašenko povukao otkako je administracija Donalda Trampa ove godine započela razgovore sa bliskim saveznikom ruskog predsednika Vladimira Putina.
Zapadne vlade su ga ranije izbegavale zbog brutalnog gušenja opozicije i podrške ruskom ratu u Ukrajini.
Odvojeno, Koordinacioni centar za ratne zarobljenike Ukrajine saopštio je da je primio 114 osoba koje je oslobodila Belorusija, među kojima su ukrajinski državljani optuženi za saradnju sa ukrajinskom obaveštajnom službom, kao i beloruski politički zatvorenici.
U saopštenju se navodi da će oslobođenim zatvorenicima biti ukazana medicinska pomoć, a da će beloruski državljani koji zatraže, naknadno biti prebačeni u Poljsku ili Litvaniju.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da se među oslobođenima nalazi pet ukrajinskih državljana.
Sankcije i pitanje legitimiteta Lukašenka
Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo nisu priznale Lukašenka kao legitimnog predsednika nakon izbora 2020. godine, za koje su opozicija i organizacije za ljudska prava tvrdile da su bili namešteni.
Takođe su uvedene sankcije ozbiljno ugrozile belorusku ekonomiju i dodatno izolovale dugogodišnjeg lidera, čiji glavni međunarodni saveznik, Vladimir Putin.
Pavel Slunkin, bivši beloruski diplomata, rekao je za Al Džaziru da današnje oslobađanje zatvorenika predstavlja značajno poboljšanje odnosa između SAD i Belorusije i da označava "preokret u politici sankcija“.
"Za Lukašenka to znači početak obnove međunarodnog legitimiteta… Njegovi odnosi sa Zapadom će se poboljšati“, rekao je Slunkin.
Dodao je da očekuje da će SAD ukinuti dodatne sankcije i da će Vašington vršiti pritisak na Evropsku uniju da učini isto.
Reakcija beloruske opozicije u egzilu
Beloruska opoziciona liderka u egzilu Svjatlana Cihanovska zahvalila je Trampu i ocenila da je činjenica da je Lukašenko pristao na oslobađanje zatvorenika u zamenu za ustupke oko potaša dokaz efikasnosti sankcija.
Opozicija je dosledno isticala da Trampovo približavanje Lukašenku vidi kao humanitarni napor, ali da sankcije Evropske unije treba da ostanu na snazi.
"Američke sankcije su usmerene na ljude. Sankcije EU odnose se na sistemske promene, zaustavljanje rata, omogućavanje demokratske tranzicije i obezbeđivanje odgovornosti. Ovi pristupi se ne isključuju, već se međusobno dopunjuju“, navela je Cihanovska u saopštenju.
Američki zvaničnici su za Rojters izjavili da je angažovanje sa Lukašenkom deo pokušaja da se on, makar delimično, udalji od Putinovog uticaja, napora koji je beloruska opozicija do sada posmatrala sa velikom dozom skepticizma.
"Sjedinjene Američke Države su spremne na dodatno angažovanje sa Belorusijom koje će unaprediti američke interese i nastaviće diplomatske napore kako bi bili oslobođeni preostali politički zatvorenici u Belorusiji“, saopštila je američka ambasada u Litvaniji.
"Veoma emotivan trenutak"
Nije odmah bilo jasno gde će se većina od 123 oslobođena zatvorenika uputiti nakon izlaska na slobodu.
Zvaničnici su za Rojters naveli da je devet oslobođenih osoba otišlo u Litvaniju, dok je 114 prebačeno u Ukrajinu.
Govoreći iz Viljnusa, bivša specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Belorusiji Anais Marin izjavila je za Al Džaziru da je ovo "veoma emotivan trenutak“.
Navela je da porodice političkih zatvorenika, novinari i organizacije za ljudska prava godinama nisu imali nikakve informacije o mnogim pritvorenicima.
"Bili su držani u potpunoj izolaciji, što predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava , bez pristupa advokatima, bez mogućnosti telefonskog kontakta sa porodicom, čak ni pošta nije stizala. Nismo znali da li su uopšte živi“, rekla je Marin.
Dodala je da je najmanje sedam političkih zatvorenika preminulo zbog nedostatka hrane i zdravstvene zaštite u zatvorima.
Oslobađanje Alesa Bjaljackog
Bjaljacki, jedan od dobitnika Nobelove nagrade za mir za 2022. godinu i dugogodišnji borac za ljudska prava, koji je godinama pomagao političkim zatvorenicima pre nego što je i sam postao jedan od njih, nalazi se među onima koji su prebačeni u Litvaniju, saopštila je njegova supruga.
"Razgovarala sam sa njim, putuje za Litvaniju i dobro se oseća“, izjavila je njegova supruga Natalija Pinčuk za AFP.
Norveški Nobelov komitet izrazio je "duboko olakšanje i iskrenu radost" povodom njegovog oslobađanja i pozvao Belorusiju da oslobodi sve političke zatvorenike.
Među oslobođenima su i Marija Kolesnikova, jedna od liderki masovnih protesta protiv Lukašenka 2020. godine, kao i Viktor Babarika, koji je te godine uhapšen dok se pripremao da se kandiduje protiv predsednika na izborima.
Kolesnikova je bila među velikom grupom zatvorenika koji su autobusom prebačeni u Ukrajinu.
"Naravno, prvo osećanje je neverovatna sreća, videti sopstvenim očima drage ljude, zagrliti ih i shvatiti da smo sada svi slobodni. Ogromna je radost videti moj prvi slobodan zalazak sunca“, rekla je u video-snimku objavljenom na ukrajinskom Telegram kanalu Hoču Žit.
Na snimku se vidi kako grli Viktora Babariku, opozicionog političara uhapšenog 2020. godine. Babarika je rekao da njegov sin Eduard i dalje ostaje u zatvoru u Belorusiji.
Sestra Marije Kolesnikove, Tacjana Homič, izjavila je za Rojters da je razgovarala sa njom telefonom.
"Rekla mi je da je veoma srećna što je oslobođena, da je zahvalna Sjedinjenim Američkim Državama i Trampu na ulozi u ovom procesu, kao i svim zemljama koje su u njemu učestvovale."
BONUS VIDEO:
(Al Jazeera/Mondo)