Dok rat u Ukrajini ulazi u novu fazu iscrpljivanja, sve se češće postavlja pitanje da li bi 2026. godina mogla da donese preokret u sukobu koji traje već više od tri godine. Na globalnoj sceni raste neizvesnost, a politički i vojni pritisci pojačavaju se na svim stranama.
Iako se Zapad nada da će sankcije i dugoročno iscrpljivanje naterati Moskvu na ustupke, ruski predsednik Vladimir Putin za sada ne pokazuje znake popuštanja i ostaje čvrsto pri maksimalističkim zahtevima.
Putin ne popušta uprkos pritiscima
Uprkos teškim gubicima na frontu, ukrajinskim napadima dronovima na rusku energetsku infrastrukturu i redovima za gorivo u pojedinim delovima Rusije, Kremlj ne menja kurs. Putin i dalje insistira na ciljevima koji uključuju teritorijalne dobitke, slabljenje bezbednosnih garancija za Ukrajinu i dugoročno ograničavanje njenih vojnih kapaciteta.
Eskalacija sukoba, prema procenama, može biti korisno za Moskvu jer dodatno iscrpljuje evropske zemlje koje se već suočavaju sa ekonomskim problemima, visokim cenama energije i rastućim budžetskim pritiscima. Istovremeno, produženi rat povećava rizik od pucanja transatlantskog saveza.
Ograničenja sa kojima se suočava Ukrajina
Sa druge strane, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski suočen je sa ozbiljnim spoljnopolitičkim ograničenjima. Svaki veći ustupak Moskvi mogao bi da izazove snažan otpor javnosti i političke posledice u zemlji.
Ukrajina se istovremeno suočava sa ozbiljnim nedostatkom ljudstva. Na pojedinim delovima fronta, jedinice raspolažu sa svega desetak vojnika po kilometru linije, što povećava rizik od proboja i dodatnih teritorijalnih gubitaka. Uz to, stalni napadi na energetsku infrastrukturu dodatno otežavaju funkcionisanje države, naročito u zimskom periodu.
Tramp veruje da je dogovor moguć
Američki predsednik Donald Tramp više puta je javno isticao da smatra da je dogovor sa Moskvom moguć. Nakon jednog od susreta sa Putinom, Tramp je u razgovoru sa evropskim liderima izrazio uverenje da ruski predsednik želi sporazum, iako je kasnije pokazivao i frustraciju zbog ponašanja Kremlja.
Prema navodima iz diplomatskih krugova, Tramp je povremeno razmatrao i mogućnost da ga Moskva namerno odugovlači, dok istovremeno koristi rat kao sredstvo pritiska na Zapad. Uprkos tome, Tramp i dalje ostavlja otvorena vrata pregovorima.
Zašto bi nagli kraj rata bio rizičan za Moskvu?
Naglo okončanje rata moglo bi da izazove ozbiljne potrese unutar Rusije. Izlazak iz ratne ekonomije otvorio bi pitanje raspodele resursa, moći i političkog uticaja, što bi moglo da dovede do unutrašnjih sukoba i destabilizacije sistema.
Istovremeno, produženi sukob koristi i drugim globalnim akterima. Oslabljen i rasejan Zapad ostavlja više prostora Kini da razmatra svoje poteze prema Tajvanu, dok se pažnja međunarodne zajednice i dalje zadržava na Ukrajini.
Evropa pod sve većim pritiskom
Evropske zemlje suočavaju se sa rastućim ekonomskim problemima, budžetskim ograničenjima i zamorom javnosti od dugotrajnog sukoba. Finansijska pomoć Ukrajini postaje sve teža, dok se istovremeno povećavaju unutrašnji politički pritisci u brojnim državama članicama EU.
Bez stabilne i dugoročne podrške Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajina bi mogla da se nađe u izuzetno teškoj poziciji tokom 2026. godine.
Neizvesna godina pred svetom
Sve ukazuje na to da će 2026. godina biti jedna od ključnih za globalnu bezbednost. Mogućnost dogovora o Ukrajini i dalje postoji, ali zavisi od složenog odnosa između Vašingtona, Moskve, Kijeva i evropskih saveznika.
U ovom trenutku, preokret nije izvestan – ali se sve češće govori o tome da će naredna godina odlučiti da li rat ulazi u završnu fazu ili se produžava sa nesagledivim posledicama.
BONUS VIDEO:
(Politico/Mondo)