Nakon 25 godina pregovora, države članice EU dale su zeleno svetlo trgovinskom sporazumu sa južnoameričkim blokom Merkosur, otvarajući put stvaranju najveće zone slobodne trgovine na svetu, koja obuhvata oko 700 miliona ljudi.
Sporazum je usvojen potrebnom kvalifikovanom većinom, iako su mu se Francuska, Poljska, Austrija, Irska i Mađarska protivile, dok je Belgija bila uzdržana. Italija je na kraju glasala za, nakon što je prošlog meseca zatražila odlaganje.
Brisel tumači sporazum kao veliku geopolitičku pobedu EU, posebno u kontekstu jačanja kineskog uticaja u Latinskoj Americi i sve nepredvidivije trgovinske politike SAD pod predsednikom Donaldom Trampom.
Sporazum predviđa značajno smanjenje carina, što bi trebalo da koristi evropskim sektorima kao što su automobilska industrija, avijacija, mašinstvo, ali i izvoznicima vina i sira.
Istovremeno, EU je u sporazum ugradila zaštitne mehanizme za poljoprivredu, koji bi se automatski aktivirali u slučaju naglog povećanja uvoza iz Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvaja. Brisel je dodatno obezbedio milijarde evra podrške evropskim poljoprivrednicima, koji se plaše nelojalne konkurencije.
Sporazum sada ulazi u svoju završnu fazu: nakon formalnog potpisivanja, o njemu će glasati Evropski parlament, a određeni delovi će morati da prođu i nacionalne parlamente država članica.
Politički poraz Makrona koji će ga pratiti do kraja mandata
Kako piše Politiko, nemogućnost Pariza da blokira sporazum pretvorila se u težak politički udarac za predsednika Emanuela Makrona. Otpor Merkosuru retko je ujedinio francusku političku scenu - od krajnje desnice do levice - i sada svi traže krivca.
Lider krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja, Žordan Bardela, optužio je Makrona za licemerje i izdaju francuskih poljoprivrednika, čak je najavio pokušaj glasanja o nepoverenju vladi. Krajnje levičarska stranka Nepobediva Francuska takođe je napravila sličan potez, rekavši da je zemlja "ponižena" u Briselu.
Iako je malo verovatno da će ovi pokušaji uspeti, rasprava o Merkosuru ponovo je otvorila pitanje slabljenja francuskog uticaja u EU, gde je Pariz decenijama imao reputaciju zemlje koja zna kako da koristi veto i izuzetke.
Traktori u Parizu i bes poljoprivrednika
Nezadovoljstvo se prelilo i na ulice. Francuski farmeri dovezli su traktore ispred Trijumfalne kapije i Narodne skupštine, optužujući Brisel da žrtvuje domaću poljoprivredu u korist industrije, posebno nemačkih automobila.
Na protestima su se pojavili transparenti protiv predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, uz poruke da Brisel ne razume stvarne probleme evropskog sela.
Makron je pokušao da ublaži udarac rekavši da se i dalje bori za "poljoprivredni suverenitet" i ističući obećanja Evropske komisije da će ojačati Zajedničku poljoprivrednu politiku. Međutim, politička šteta je već vidljiva.
Sporazum sa Merkosurom će verovatno ostati simbol Makronove nemoći u Briselu, a njegovi protivnici - posebno pred lokalne izbore i predsedničku trku 2027. godine - teško će propustiti priliku da više puta istaknu ovaj poraz.
BONUS VIDEO: