Često citirani kineski mislilac Sun Cu kazao je u Umijeću ratovanja da „onaj ko poznaje svog neprijatelja a dobro poznaje sebe pobijediće u svakoj bitci“. Razmišljajući o bilateralnim odnosima između Kine i Kanade, zamijenivši prastaru riječ „neprijatelj“ sa savremenom riječju „partner“, do prije nekoliko mjeseci moglo se kazati da je Kina bila nekoliko velikih koraka ispred Kanade jer poznaje Kanadu, ali Kanada ne poznaje Kinu.
Razvoj događaja u posljednjih nekoliko mjeseci, međutim, ali i opšti globalni kontekst u kojem živimo zbog radikalizovane i nepredvidive politike SAD sugeriše nam da kažemo kako je Kanada konačno spoznala Kinu i shvatila da mora promijeniti svoju percepciju Kine i u Kini umjesto opanosti pronaći pravog i pouzdanog ekonomskog partnera.
To sve je upravo učinio kanadski premijer Mark Karnej koji danas završava svoju trodnevnu veliku posjetu NR Kini, posjetu koju je kineski predsjednik Si Đinping nazvao „prekretnicom“. Prvi put poslije 2017. godine jedan kanadski premijer je stigao u posjetu Kini. Od tada bilateralni odnosi su bili hladni, a veliki dio krivice za to snosi prethodni kanadski premijer Žisten Trido. U njegovo vrijeme moglo se zaista kazati da Kanada ne poznaje Kinu.
Trido je imao dvije neuspješne posjete Kini, 2016. i 2017. godine pa su odnosi zahladnili, a vrhunac hladnoće dosegnuli su kad je Kanada, po nalogu SAD, krajem 2018. godine, na aerodromu u Vankuveru uhapsila finansijsku direktoricu kompanije Huawei, Meng Vanžu. NR Kina je odmah odgovorila hapšenjem dvojice kanadskih diplomata, Majkla Kovriga i Majkla Spavora. Tek u septembru 2021. godine puštena je Meng Vanžu, a dvojica Kanađana istog dana.
Odnosi su ostali veoma hladni, a onda je 2024. godine Trido na nagovor Amerikanaca udvostručio carine za električne automobile iz Kine. Odgovor NR Kine bio je očekivan, kao i prilikom hapšenja u Vankuveru. Odmah su uvedene velike carine na glavne kanadske poljoprivredne proizvode, uljanu repicu ili kanolu.
Zato je veoma važna posjeta aktuelnog kanadskog premijera, prije svega što se uopšte dogodila. Jedan davni i dugogodišnji kanadski premijer, Vilfrid Lorje (1896-1911) kazao je nešto što se u suštini odnosi na Kinu, ali ova posljednja tri dana i na Kanadu: „Jedini način da odbranite vlastite ideje i principe je da ih svima učinite poznatim“. Premijer Karnej je došao u Kinu u teškim ekonomskim i političkim trenucima za Kanadu. Ekonomskim zato jer Kanada sve više trpi kineske visoke carine za koje je, vidjeli smo, sama kriva. A političkim jer je postala objekat agresivnog američkog predsjednika kome otimanje tuđih zemalja ili aneksija susjednih zemalja ne predstavlja nikakav međunarodni skandal. Za Kanadu je preko noći predviđena sudbina da se spoji sa SAD. To Kanada prirodno ne želi uraditi i stoga joj približavanje Kini može samo odgovarati.
Kina je, poslije SAD, najvažniji trgovinski partner, a trenutna posjeta Karneja bi tu saradnju trebala dodatno ojačati. Kanada želi strateško partnerstvo koje će biti fokusirano na pitanja u kojima nema razmimoilaženja, a to je prije svega trgovina. „Kanada mora zacrtati jednu liniju svoje plovidbe po svijetu koja će biti onakva kakva je realno, a ne onakva kakvu bismo željeli da bude“, veli Karnej i dodaje da „Kanada i Kina imaju različite sisteme. Mi međusobno poštujemo sve te razlike.“
Posjeta premijera Kanade bila je zaista vrlo uspješna i obećavajuća. Mark Karnej najavljuje u četvrtak 15. januara „novu eru odnosa između Kanade i Kine“. Na sastanku sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom riješeni su problemi dodatnih carina pa će Kina smanjiti svoje carinske stope na uljanu repicu sa 76 % na 15 % od 1. marta ove godine. Zauzvrat će Kanada otvoriti svoja vrata kineskim automobilima na struju i za 49 hiljada automobila smanjiti porez sa 100 % posto na 6,1 %. U četvrtak 15. januara potpisano je osam protokola saradnje koji predstavljaju, veli Karnej, „temelje novog strateškog partnerstva s Kinom“.
Kineski premijer Li Ćijang je kazao da su „Kina i Kanada zemlje koje su ekonomski snažno komplementarne. Kina je spremna na jačanje razmjene u različitim oblastima na različitim nivoima, u oblastima ekonomije, trgovine, nauke, tehnologije, poljoprivrede.“
U vrijeme haosa kojeg je izazvao Donald Tramp koji prema Kini ima neprijateljski a prema Kanadi nipodaštavajući stav, strategijsko partnerstvo dvije velike zemlje, srdačnost i veliki rezultati susreta najbolji su tihi odgovor i jasne poruke obiju zemalja.
Ovo je istovremeno tiha pobjeda Kine zato što Kina polako i strpljivo uspijeva ubijediti zemlje svijeta da vodi miroljubivu politiku i da može biti pouzdan strateški partner ukoliko se bilateralni odnosi grade iskreno i sa dobrim namjerama sa obje strane. Kanadski premijer je to shvatio i od čovjeka koji je prije 12 mjeseci Kinu doživljavao kao planetarnu opasnost i kao planetarni remetilački faktor, osjetivši pravu opasnost odakle je najmanje očekivao, postao je pristalica ozbiljne i dalekosežne bilateralne saradnje između Kanade i NR Kine.
Piše: prof. Slobodan Šoja，istoričar i diplomata iz Sarajeva