Bolnice na Kubi su preopterećene brzom epidemijom nazvanom "el virus", koja je pretežno pogodila decu teškom dehidracijom, ljuštenjem kože, visokom temperaturom, osipima i višestrukim infekcijama, usred urušenog zdravstvenog sistema i duboke ekonomske krize.
Od sredine 2025. godine bolest se brzo proširila nakon što se prvi put pojavila u pokrajini Matanzas. U pojedinim oblastima navodno je zaražena i do trećina stanovništva. Do 17. decembra prijavljena su 52 smrtna slučaja i više od 38.000 sumnjivih infekcija, iako mnogi građani tvrde da su stvarne brojke znatno veće. Britanski medicinski žurnal opisao je situaciju kao najozbiljniju zdravstvenu krizu u zemlji u poslednjih nekoliko decenija.
Kako je počela epidemija i optužbe za zataškavanje
Prema rečima Manuela Kueste Morue, istaknutog borca za ljudska prava iz Havane, epidemija je počela u Matanzasu oko pet meseci pre zvaničnog priznanja, kada su zabeležene iznenadne smrti.
On tvrdi da su vlasti u početku prikrivale stvarne razmere krize izdavanjem umrlica u kojima uzrok smrti nije bio povezan sa virusom, već označen kao "prirodni uzroci". U pokrajinskoj bolnici u Matanzasu, medicinska sestra, koja je kasnije otpuštena navodno je upozorila na neuobičajeno veliki broj smrtnih slučajeva.
Kubanska vlada je tek tri meseca nakon širenja bolesti priznala epidemiju, ali i dalje odbija da proglasi vanredno stanje u zdravstvu. Zvaničnici negiraju optužbe o zataškavanju. Ministar javnog zdravlja Hose Anhel Portal Miranda izjavio je da "niko ne može sakriti epidemiju ili mrtve", ističući da su ove bolesti "uobičajene tropske infekcije" i da "nisu ni nove, ni retke, ni nepoznate".
Ipak, prema navodima kritičara, zvanična saopštenja ostala su netransparentna, sa ograničenim podacima o hospitalizacijama, regionalnom širenju i stvarnom broju preminulih. Mnogi građani su se zato oslanjali na društvene mreže i nezavisne medije, prenosi Ibtimes.
"Kombinovani arbovirus" i složene ko-infekcije
Zdravstvene vlasti opisuju bolest kao oblik "kombinovanog arbovirusa" odnosno istovremenu infekciju više virusa koje prenose insekti. U pitanju su pre svega denga i čikungunja, uz moguće prisustvo Oropouche virusa, ali i respiratornih infekcija poput H1N gripa i kovida-19.
Ovakve ko-infekcije otežavaju dijagnostiku i lečenje. Simptomi uključuju:
- visoku temperaturu
- bolove u mišićima i zglobovima
- osip i ljuštenje kože
- povraćanje i dijareju
- u težim slučajevima oštećenje nervnog sistema ili unutrašnja krvarenja
Samo početkom decembra registrovano je više od 5.700 novih slučajeva čikungunje, dok je do kraja oktobra u jednoj nedelji prijavljeno čak 13.000 novih slučajeva groznice širom zemlje. U oblastima poput Kamagueja i Olgina groblja su, prema izveštajima, bila preopterećena.
Deca najugroženija
Većina smrtnih slučajeva zabeležena je među osobama mlađim od 18 godina. Deca dolaze u bolnice sa teškom dehidracijom, osipima, jakim bolovima u zglobovima i često višestrukim infekcijama istovremeno.
Lekari opisuju situaciju kao očajnu, upozoravajući da kombinacija virusa i oslabljenog zdravstvenog sistema stvara posebno visok rizik za najmlađe.
Zdravstveni sistem na ivici kolapsa
Kriza se odvija u zemlji čiji je zdravstveni sistem već godinama u padu. Oko 70.000 radnika u zdravstvu napustilo je sektor, dok je više od 30.000 lekara emigriralo u poslednje tri godine.
Nestašice lekova, dijagnostičke opreme, goriva za zaprašivanje protiv komaraca i insekticida dodatno pogoršavaju situaciju. Loši sanitarni uslovi i poplave doprineli su širenju komaraca - glavnih prenosilaca bolesti.
Međunarodne reakcije i rizik od širenja
Kanada je najavila zdravstvene preglede i karantin do sedam dana za putnike koji se vraćaju sa Kube, dok je Španija savetovala svojim građanima da izbegavaju putovanja zbog "ozbiljne epidemije".
Ministarstvo zdravlja Floride potvrdilo je 149 slučajeva među osobama koje su putovale na Kubu. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) upozorili su da situacija zahteva hitnu pažnju kako bi se sprečilo dalje širenje. Za sada nema naznaka da je epidemija stigla do Evrope.
Kriza poverenja
Pored zdravstvene i ekonomske krize, zemlja se suočava i sa krizom poverenja. Mnogi Kubanci i međunarodne organizacije optužuju vlasti za zataškavanje i nedostatak transparentnosti.
Dok zvaničnici tvrde da je reč o poznatim tropskim bolestima, broj obolelih, navodi o prikrivanju podataka i stanje zdravstvenog sistema ukazuju na to da se Kuba suočava sa jednom od najozbiljnijih javnozdravstvenih kriza u svojoj novijoj istoriji.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO: