Predsednik SAD Donald Tramp upozorio je da Iran radi na razvoju raketa koje bi "uskoro mogle da dosegnu Sjedinjene Američke Države“, čime je pojačao zabrinutost u vezi s programom naoružanja koji već sada američke snage širom Bliskog istoka stavlja u domet.
Zvaničnici navode da Iran trenutno ne poseduje raketu sposobnu da pogodi teritoriju SAD. Međutim, njegov postojeći arsenal balističkih raketa može da gađa velike američke vojne instalacije u Persijskom zalivu, a američki zvaničnici ističu da je to pitanje postalo jedna od ključnih tačaka sporenja u tekućim nuklearnim pregovorima, piše wfin.
Dokle dosežu iranske rakete?
Zapadni vojni analitičari uglavnom procenjuju da Iran raspolaže najvećim balističkim raketnim snagama na Bliskom istoku. Njegov arsenal se prvenstveno sastoji od kratkodometnih i srednjodometnih balističkih raketa dometa do oko 2.000 kilometara.
Taj domet obuhvata široku mrežu američke vojne infrastrukture širom Persijskog zaliva.
U tom dometu su:
- Vazduhoplovna baza Al Udeid u Kataru, istureno sedište Centralne komande SAD
- Pomorska baza u Bahreinu, dom Pete flote američke mornarice
- Kamp Arifjan u Kuvajtu, veliki logistički i komandni centar američke vojske
- Vazduhoplovna baza Ali Al Salem u Kuvajtu, koju koriste jedinice američkog ratnog vazduhoplovstva
- Vazduhoplovna baza Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji
- Vazduhoplovna baza Al Dafra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima
- Vazduhoplovna baza Muvaafak Salti u Jordanu, gde su stacionirani američki avioni
Američke snage su poslednjih meseci smanjile prisustvo na pojedinim regionalnim lokacijama, uključujući i predaju baze Al Asad u Iraku iračkoj kontroli početkom 2026. godine. Ipak, glavne baze u Persijskom zalivu i dalje su u dometu iranskog raketnog arsenala.
Više američkih zvaničnika reklo je za Foks njuz da je broj osoblja u štabu Pete flote u Bahreinu smanjen na "minimum neophodan za izvršenje misije" usled pojačanih tenzija. Drugi američki zvaničnik osporio je tu tvrdnju, navodeći da nije izdata naredba o evakuaciji osoblja ili članova njihovih porodica.
Istovremeno, SAD su poslednjih dana pojačale prisustvo pomorskih i vazdušnih snaga u regionu. Iran je ranije pokazao spremnost da koristi balističke rakete protiv američkih ciljeva.
U januaru 2020. godine, nakon američkog napada u kojem je ubijen general Korpusa čuvara Islamske revolucije Kasem Sulejmani, Iran je lansirao više od deset balističkih raketa na američke položaje u Iraku. Desetinama američkih vojnika kasnije su dijagnostikovane traumatske povrede mozga.
Taj događaj ukazao je na ranjivost snaga raspoređenih unapred koje se nalaze u dometu iranskog raketnog arsenala.
Mogu li iranske rakete da pogode Balkan?
Većina javno poznatih iranskih raketnih sistema procenjuje se na maksimalni domet od oko 2.000 kilometara.
U zavisnosti od mesta lansiranja, to bi moglo da obuhvati i delove jugoistočne Evrope - uključujući Grčku, Bugarsku i Rumuniju. SAD imaju oko 80.000 vojnika raspoređenih širom Evrope, uključujući i ove tri zemlje. Za dublji domet u Evropi bili bi potrebni sistemi većeg dometa od onih koje je Iran javno predstavio kao operativne.
Da li Iran može da pogodi SAD?
Iran trenutno ne poseduje interkontinentalnu balističku raketu (ICBM) sposobnu da pogodi teritoriju SAD. Da bi dosegao istočnu obalu SAD, projektil bi morao da ima domet od oko 10.000 kilometara - što je daleko iznad poznatih operativnih sposobnosti Irana.
Međutim, američke obaveštajne agencije upozorile su da bi iranski program svemirskih lansirnih vozila mogao da obezbedi tehnološku osnovu za buduću raketu dugog dometa.
U nedavnom pregledu bezbednosnih pretnji, Obaveštajna agencija Ministarstva odbrane SAD navela je da Iran "raspolaže svemirskim lansirnim vozilima koja bi mogao da iskoristi za razvoj vojno upotrebljive interkontinentalne balističke rakete do 2035. godine, ukoliko Teheran odluči da razvije tu sposobnost".
Ta procena sugeriše da bi eventualna iranska interkontinentalna raketna sposobnost mogla da bude udaljena oko deceniju - i da zavisi od političke odluke Teherana.
U galeriji pogledajte fotografije napada na Iran:
Američki zvaničnici i vojni analitičari posebno ukazuju na nedavna iranska svemirska lansiranja, uključujući rakete poput Zuljanah, koje koriste čvrsto gorivo. Motori na čvrsto gorivo mogu da se skladište i lansiraju brže od raketa na tečno gorivo - što je osobina važna i za vojne balističke projektile.
Svemirska lansirna vozila i balističke rakete dugog dometa oslanjaju se na sličnu višestepenu raketnu tehnologiju. Analitičari navode da bi napredak iranskog svemirskog programa mogao da skrati put do rakete interkontinentalnog dometa ako bi Teheran odlučio da tu tehnologiju prilagodi vojnoj upotrebi.
Za sada, međutim, Iran nije rasporedio operativnu interkontinentalnu balističku raketu, a teritorija SAD ostaje van dometa njegovog trenutnog balističkog arsenala.
Koliko Iran koštaju balističke rakete?
Ekonomska neravnoteža je takođe očigledna: procene iz otvorenih izvora sugerišu da iranske kratkodometne balističke rakete koštaju nekoliko stotina hiljada dolara po komadu, dok napredni američki presretači poput THAAD-a koštaju oko 12 miliona dolara ili više po projektilu.
Precizni podaci o zalihama su poverljivi. Međutim, stručnjaci koji prate nabavke Pentagona upozoravaju da obnavljanje zaliha naprednih presretača može da traje godinama, što znači da bi dugotrajan i intenzivan raketni sukob mogao da optereti rezerve čak i ako američka odbrana ostane efikasna.
Sve o napadu Amerike i Izraela na Iran čitajte u našem blogu uživo.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(MONDO)