Međunarodna agencija za energetiku (IEA) predložila je u sredu svojim članicama da iz strateških rezervi koordinirano otpuste 400 miliona barela nafte kako bi se obuzdao skok cena "crnog zlata" u uslovima izraelsko-američkog napada na Iran. Zemlje članice jednoglasno su prihvatile predlog, objavio je u sredu izvršni direktor IEA Fatih Birol.
Raspored za puštanje nafte iz rezervi biće određen u skaldu sa okolnostima u svakoj pojedinačnoj državi članici, rekao je Birol, napominjući da će detalji biti objavljeni naknadno. IEA će nastaviti da pažljivo prati razvoj situacije na globalnim tržištima nafte i gasa, naglasio je izvršni direktor agencije.
Američki zvaničnici su, prema navodima neimenovanog izvora za Fajnenšel tajmsa u izveštaju objavljenom u ponedeljak, rekli da bi iz rezervi trebalo da bude pušteno 300 do 400 miliona barela nafte.
Japan je već pre zvanične odluke IEA poručio da će iz državnih i zaliha kompanija osloboditi oko 80 miliona barela nafte, prema saopštenju ministarstva ekonomije, trgovine i industrije, u sklopu koordinisane mere članica agencije, ako dogovor bude postignut.
"Japan neće čekati zvanično odobrenje IEA za koordinisano međunarodno otpuštanje rezervi, već će biti prvi koji će preduzeti mere za normalizaciju ravnoteže ponude i potražnje na svetskom tržištu energije oslobađanjem zaliha već 16. ovog meseca", rekla je premijerka Sanae Takaiči u televizijskoj izjavi.
Članice IEA poseduju 1,2 milijarde barela nafte
Nemačka će plasirati na tržište 2,64 miliona tona nafte iz strateških rezervi, odnosno 19,51 milion barela, objavila je u sredu ministarka ekonomije Katerina Rajhe. Nemačka ima ukupno 110 miliona barela nafte i 67 miliona barela gotovih naftnih proizvoda na zalihama, saopštilo je ministarstvo.
Članice IEA trenutno drže više od 1,2 milijarde barela nafte u strateškim rezervama, a dodatnih 600 miliona barela drže kompanije, prema zakonskim obavezama, rekao je Birol u utorak, prema saopštenju na veb stranici agencije.
Zalihe moraju, prema propisima agencije, pokrivati najmanje 90 dana prosečnog dnevnog neto uvoza nafte i članice moraju biti spremne da kolektivno reaguju na ozbiljne poremećaje u snabdevanju koji utiču na globalno tržište nafte.
Pored 21 članice Evropske unije, grupa uključuje još 11 zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju, Tursku, Novi Zeland, Japan, Kanadu i Australiju. Slovačka i Mađarska su u februaru odlučile da oslobode po 1,8 miliona barela iz svojih rezervi zbog poremećaja u snabdevanju preko naftovoda Družba.
Članice G7 već su 2022. na tržište plasirale gotovo 183 miliona barela u dve faze 2022. godine, pokušavajući da obezbede zalihe i obuzdaju rast cena nakon što su uvele ograničenje cena ruske nafte zbog napada na Ukrajinu.
Poremećaji u snabdevanju zbog sukoba
Situacija na tržištima nafte se pogoršala poslednjih dana, uz "izazove" u tranzitu kroz Ormuski moreuz i značajnim smanjenjem proizvodnje u regionu, rekao je u utorak izvršni direktor IEA.
Rat je značajno smanjio tranzit nafte kroz Ormuski moreuz, a zemlje u regionu Persijskog zaliva trenutno izvoze manje od 10 procenata svoje nafte i naftnih derivata iz perioda pre rata, navodi se u izveštaju objavljenom na veb stranici agencije u utorak.
Prosečno 20 miliona barela nafte i naftnih derivata prošlo je kroz moreuz 2025. godine, saopštila je IEA, što čini oko četvrtinu svetske pomorske trgovine naftom. Izvoznici su primorani da značajno smanje proizvodnju nafte i tečnog gasa, dodala je agencija.
Alternativne opcije za izvoz su ograničene jer samo Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati imaju cevovode sa procenjenim kapacitetom od 3,5 miliona do 5,5 miliona barela dnevno koji bi mogli da zaobiđu Ormuski moreuz.
Poremećaji u tranzitu takođe ugrožavaju isporuku druge robe, pre svega đubriva, upozorava IEA, napominjući da Ormuskim moreuzom prolazi više od 30 odsto isporuka uree i oko 20 odsto azotnih đubriva i fosfata. Takva situacija nosi i rizik od rasta cena hrane i dovođenja u opasnost zaliha hrane, upozoravaju oni.
BONUS VIDEO: