Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da Iran može da stupi u kontakt sa SAD ako želi pregovore o okončanju sukoba između dve zemlje.
Sa druge strane, iranski šef diplomatije Abas Arakči istakao je preko pakistanskih posrednika SAD koje su "crvene linije" Teherana u pogledu američkih zahteva za okončanje rata, koje se tiču nuklearnih pitanja i Ormuskog moreuza.
Iranska agencija Fars, takođe, navodi da prosleđene poruke nisu povezane sa pregovorima, već da ih treba posmatrati kao "inicijativu Irana za razjašnjenje situacije u regionu".
U poruci Jordana, istovremeno, kaže se da svaki potencijalni sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mora da garantuje bezbednost arapskih zemalja, jer je bezbednost Persijskog zaliva temelj sigurnosti i stabilnosti regiona i sveta.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu, u međuvremenu, izjavio je da akcije Hezbolaha prete primirju postignutom između Izraela i Libana, obećavši da će "snažno i odlučno" napasti tu libansku grupu koja ima podršku Irana.
Hezbolah je, međutim, odbacio optužbe Netanjahua i istakao da će nastaviti da odgovara na izraelska kršenja primirja i "okupaciju južnog Libana".
Aragči za neuspeh pregovora okrivljuje zahteve SAD
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči izjavio je da su "preterani zahtevi SAD" doveli do propasti mirovnih pregovora u Islamabadu, u komentarima datim lokalnim novinarima nakon dolaska u Rusiju.
Po sletanju u Sankt Peterburg, Aragči je rekao da će se konsultovati sa ruskim saveznicima o ratu na Bliskom istoku.
Njegov dolazak u Rusiju usledio je nakon razgovora sa posrednicima u Islamabadu. On je naveo da su razgovori obuhvatili uslove pod kojima bi pregovori mogli da se nastave.
Ministar je takođe pomenuo i tekuće zatvaranje Ormuskog moreuza od strane Irana, ističući da je bezbedan prolaz kroz tu ključnu pomorsku rutu globalno pitanje i pozvao susedne zemlje, uključujući Oman, da bliže sarađuju u zajedničkom interesu.
Aragči je sugerisao da između Irana i Omana postoji mnogo zajedničkih stavova, dodajući da je postignut dogovor o daljim razgovorima između dve strane u vezi sa moreuzom.
Cene nafte nastavile da rastu
Cene nafte nastavile su da rastu dok su mirovni pregovori zapeli, a Ormuski moreuz ostaje praktično zatvoren.
Brent nafta, globalni referentni standard, trgovala se po ceni od 107,50 dolara (79,45 funti) po barelu rano u ponedeljak.
Oko petine svetske sirove nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG) obično prolazi kroz moreuz.
Pomorci zaglavljeni u moreuzu
Oko 2.400 pomoraca i dalje je zarobljeno na više od 105 tankera u zatvorenom Hormuškom moreuzu, saopštilo je jedno udruženje tankerskih kompanija.
Iran je naveo da ključna pomorska ruta — kroz koju inače prolazi oko 20% svetske nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG) — ne može biti ponovo otvorena zbog „očiglednih kršenja primirja“ od strane SAD i Izraela.
Izraelski napadi usmrtili 14 ljudi u Libanu uprkos važećem primirju
Sukobi između Hezbolaha i Izraela u Libanu nastavili su se tokom vikenda, uprkos krhkom primirju.
Sporazum o primirju stupio je na snagu 16. aprila i od tada je produžen za tri nedelje.
Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo je da su izraelski napadi u nedelju usmrtili 14 ljudi, uključujući dvoje dece i dve žene, dok je 37 osoba ranjeno.
Upozorenja za evakuaciju koja je izraelska vojska izdala na jugu Libana bila su praćena vazdušnim napadima na lokacije za koje su Izraelske odbrambene snage (IDF) tvrdile da su korišćene „za izvođenje napada na vojnike IDF-a“.
U odvojenom saopštenju, izraelska vojska je navela da je 19-godišnji vojnik IDF-a poginuo, a još šestoro ranjeno u napadu dronom Hezbolaha u Libanu.
Izrael i Hezbolah međusobno se optužuju za kršenje primirja
Hezbolah je vrlo jasno izneo svoj stav o primirju: više neće prihvatati jednostrano primirje. Treba podsetiti da Hezbolah nije učestvovao u tom dogovoru. Primirje je dogovoreno između Izraela i Libana.
Prema uslovima tog primirja, Izrael zadržava pravo ne samo da odgovori na svaki napad, već i da preventivno deluje protiv bilo kakve pretnje ili percipirane sigurnosne pretnje. Hezbolah poručuje da to više neće prihvatiti.
Hezbolah takođe kaže da neće dozvoliti Izraelu da nastavi okupirati libanski teritorij niti da nastavi sa napadima. Ono što smo videli u poslednjih 48 do 72 sata jeste da Hezbolah pojačava tempo operacija, ne ciljajući samo izraelske snage na okupiranom teritoriju na jugu Libana, već i područje severnog Izraela.
Objavili su i video poruku upućenu stanovnicima severnog Izraela u kojoj im poručuju da nisu sigurni.
Aragči najavio napredak u pregovaračkom procesu
Abas Aragči je u Sankt Peterburgu, gde je govorio o bilateralnoj poseti Pakistanu.
"Što se tiče Pakistana, ta je zemlja nedavno odigrala važnu ulogu u posredovanju pregovora između Irana i Sjedinjenih Država i bilo je potrebno razgovarati o najnovijim događajima", rekao je.
"U svakom slučaju, došlo je do određenih pomaka u pregovaračkom procesu, ali pogrešni pristupi i preterani zahtevi Sjedinjenih Država sprečili su da prethodni krug pregovora ostvari svoje ciljeve, uprkos određenom napretku."
Dodao je: "Analizirali smo što se događalo ranije i razgovarali o tome kako i pod kojim uslovima bi se pregovori mogli nastaviti."
Aragči stigao u Rusiju, sledi sastanak sa Putinom
Iran dao predlog za okončanje rata?
Putem pakistanskih posrednika Iran je dao Sjedinjenim Američkim Državama predlog o ponovnom otvaranju Ormuza i završetku rata, objavio je američki Aksios.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči izjavio je da su „preterani zahtevi SAD“ doveli do propasti mirovnih pregovora u Islamabadu, u komentarima datim lokalnim novinarima nakon dolaska u Rusiju.
Po sletanju u Sankt Peterburg, Aragči je rekao da će se konsultovati sa ruskim saveznicima o ratu na Bliskom istoku, u intervjuu na persijskom jeziku koji je objavljen na njegovom Telegram kanalu.
Kako je ranije izveštavano, njegov dolazak u Rusiju usledio je nakon razgovora sa posrednicima u Islamabadu. On je naveo da su razgovori obuhvatili uslove pod kojima bi pregovori mogli da se nastave.
Ministar je takođe pomenuo i tekuće zatvaranje Hormuškog moreuza od strane Irana, ističući da je bezbedan prolaz kroz tu ključnu pomorsku rutu globalno pitanje i pozvao susedne zemlje, uključujući Oman, da bliže sarađuju u zajedničkom interesu.
Aragči je sugerisao da između Irana i Omana postoji mnogo zajedničkih stavova, dodajući da je postignut dogovor o daljim razgovorima između dve strane u vezi sa moreuzom.