Najmanje 95 odsto Evrope bilo je toplije od uobičajenog u 2025. godini, otkriva najnoviji izveštaj o stanju klime u Evropi koji je objavio Kopernikus.
Vrlo malo mesta u Evropi izbeglo je porast temperatura tokom 2025, pri čemu je najmanje 95 odsto kontinenta zabeležilo iznadprosečne temperature, navodi se u najnovijem izveštaju o stanju klime u Evropi, piše Euronews.
Nastavljajući niz kao kontinent koji se najbrže zagreva na svetu, Evropa se 2025. suočila sa novim ekstremima – od 30 stepeni u Arktičkom krugu do 50 dodatnih dana "toplotnog stresa" u južnoj i istočnoj Španiji, kada se temperatura osećala kao 32 stepena ili više.
Turska je prvi put dostigla vrelih 50 stepeni, dok je 85 odsto Grčke bilo izloženo temperaturama blizu ili iznad 40 stepeni, sa maksimumom od 44 stepena.
Subarktička Fenoskandija – koja obuhvata severnu Norvešku, Švedsku i Finsku – pretrpela je najduži i najintenzivniji toplotni talas u istoriji merenja u julu, sa temperaturama koje su dostizale 34,9 stepeni.
Ujedinjeno Kraljevstvo, Norveška i Island imali su najtopliju godinu u istoriji merenja.
Sve te vrućine potiskuju hladnoću: područje Evrope koje ima zimske dane sa temperaturama ispod nule se smanjuje, a 2025. bilo je ispod proseka, prema izveštaju koji su sproveli Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) i Svetska meteorološka organizacija (WMO).
Lednici se tope velikom brzinom
Lednici se tope alarmantnom brzinom, nastavljajući višedecenijski trend gubitka leda širom Evrope. Island je posebno zabeležio drugi najveći gubitak leda u istoriji.
Snežni pokrivač krajem marta bio je manji za čak 1,32 miliona kvadratnih kilometara u odnosu na prosek. Za poređenje, to je približno ukupnoj površini Austrije, Francuske, Nemačke, Italije i Švajcarske zajedno.
Možda najzabrinjavajući podatak dolazi sa ledenog pokrivača Grenlanda, koji je 2025. izgubio neverovatnih 139 gigatona leda – što je oko 1,5 puta više od ukupne količine leda u svim glečerima Alpa, ili dovoljno da se napuni više od 55 miliona olimpijskih bazena.
Najveća ledena masa na severnoj hemisferi, grenlandski ledeni pokrivač, pokriva oko 80 odsto Grenlanda i sadrži dovoljno vode da podigne globalni nivo mora za više od sedam metara. On je trenutno najveći pojedinačni izvor porasta nivoa mora, sa udelom od oko 20 odsto.
Zašto se Evropa zagreva tako brzo?
Evropa se zagreva više nego dvostruko brže od globalnog proseka, sa porastom temperature od oko 2,5 stepeni u odnosu na predindustrijski period.
Delovi Evrope prostiru se u Arktik, najbrže zagrevajući region na Zemlji, gde temperature rastu tri do četiri puta brže od globalnog proseka. Kako se sneg i led tope, manje sunčeve svetlosti se reflektuje sa površine Zemlje, dok tamnije površine koje se otkrivaju apsorbuju više toplote, dodatno ubrzavajući topljenje.
Ovaj proces, poznat kao albedo povratna sprega, samo je jedan od nekoliko međusobno povezanih procesa koji doprinose fenomenu poznatom kao "arktčko pojačanje". On takođe utiče na snežne regione Evrope poput Alpa.
Kontrola emisija pomogla je Evropi da smanji zagađenje vazduha, što je donelo široke koristi za zdravlje ljudi i životnu sredinu. Međutim, to je takođe smanjilo količinu niskih oblaka koje stvaraju aerosoli, a koji su delovali kao rashladna barijera.
Sve učestaliji i intenzivniji letnji toplotni talasi u Evropi – uključujući drugi najgori zabeležen 2025. – takođe su podstaknuti promenama u atmosferskoj cirkulaciji povezanim sa zagrevanjem Arktika.
Klimatski ekstremi se pojačavaju
Ranljivost Evrope na ekstremne vremenske pojave izazvane klimatskim promenama postaje sve očiglednija. Tokom 2025. požari su opustošili više od milion hektara zemljišta, što je najveća zabeležena površina.
Suša je pogodila više od polovine kontinenta, ostavljajući 70 odsto evropskih reka sa protokom ispod proseka i ugrožavajući bezbednost vodosnabdevanja.
Morske toplotne talase zahvatile su 86 odsto evropskih mora, pri čemu su Mediteran i Norveško more pretrpeli najteže uslove. Temperature površine mora dostigle su nove rekorde, dodatno narušavajući morske ekosisteme.
"Tempo klimatskih promena zahteva hitnije delovanje. Sa rastućim temperaturama, rasprostranjenim požarima i sušama, dokazi su nedvosmisleni; klimatske promene nisu pretnja budućnosti, već naša sadašnja realnost", kaže Samanta Berdžes, strateški lider za klimu u ECMWF-u.
Prepoznajući da su klimatske promene i biodiverzitet neraskidivo povezani, Evropska strategija biodiverziteta do 2030. ima za cilj zaštitu i obnovu prirodnih staništa u EU. Do kraja 2025. oko polovine preporučenih mera bilo je sprovedeno ili završeno, dok su mnoge druge u toku, piše Euronews.
Rastući doprinos obnovljivih izvora energije
Uprkos sumornoj slici koju daju klimatski ekstremi, postoji i razlog za oprezni optimizam. Sektor obnovljive energije u Evropi odgovara izazovu. Tokom 2025. obnovljivi izvori obezbedili su gotovo polovinu električne energije u Evropi (46,4 odsto), pri čemu je solarna energija postavila novi rekord sa udelom od 12,5 odsto.
Ovaj napredak je ključan za prelazak Evrope na niskougljeničnu ekonomiju, smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva i smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.
"Održavanje sopstvenih, savremenih i pouzdanih podataka o Zemljinom sistemu ključno je za donošenje informisanih političkih odluka u svetu koji se brzo menja… [pomaže] nam da očuvamo naš suverenitet, životnu sredinu, prehrambene sisteme, bezbednost i ekonomiju", kaže Mauro Fačini, šef Kopernikus jedinice u Evropskoj komisiji.
Izveštaj nudi mapu puta za budućnost, sa "jasnim i primenljivim uvidima koji podržavaju donošenje politika i pomažu javnosti da bolje razume klimatske promene u kojima živimo", dodaje Florian Papenberger, generalni direktor ECMWF-a.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(MONDO)