U samo dva meseca, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski od prvog svetskog lidera koji je podržao američku vojnu operaciju na Bliskom istoku postao je otvoreni kritičar spoljne politike Vašingtona. Do ove primetne promene tona došlo je u trenutku novog zastoja u bilateralnim odnosima, dok je Vašington zaokupljen ratom protiv Irana i osetljivim diplomatskim naporima.
Nejasne poruke iz SAD, nesigurnost oko isporuke oružja i, kako tvrde ukrajinski zvaničnici, prekršena obećanja, podstiču sve veće frustracije u Kijevu, navode tri izvora upoznata sa situacijom, piše "The Kyiv Independent".
"Jasno je s kim imamo posla... Objektivno, postoje teške situacije koje ne stvaraju pozitivnu atmosferu", rekao je za "The Kyiv Independent" jedan visoki ukrajinski zvaničnik. Iako se zvaničnici uzdržavaju od toga da situaciju opišu kao raskid, nedostatak poverenja sve je teže prikriti.
Pokušaji saradnje i "čelični živci"
U Ukrajini postoji izraz "čelični živci", a mnogi u Kijevu ga koriste kada opisuju pristup Zelenskog u odnosima s američkim predsednikom Donaldom Trampom. Mesecima je taj pristup podrazumevao uzdržanost.
Kada je u decembru stajao uz Trampa nakon razgovora usmerenih na oživljavanje pregovora s Rusijom, Zelenski se samo kontrolisano nasmešio na izjavu američkog predsednika kako "Rusija želi da vidi uspeh Ukrajine".
"Zvuči pomalo čudno, ali Putin je bio vrlo velikodušan u svojim osećanjima vezanim za uspeh Ukrajine", rekao je Tramp, i to u trenutku dok je Rusija nastavljala masovne napade na civilnu infrastrukturu s ciljem da se Ukrajina smrzne. Taj trenutak je postao primer koliko je Kijev pažljivo pokušavao da vodi odnos s Trampom - javno gutajući frustracije i uzvraćajući samo kada je to bilo nužno. Međutim, poslednjih meseci primetan je zaokret. U jednoj od nedavnih izjava, Zelenski je direktno kritikovao dvojicu američkih izaslanika uključenih u ukrajinski mirovni proces, rekavši da njihov pristup pokazuje nepoštovanje prema Kijevu. "Doći u Moskvu, a ne u Kijev, to je nepoštovanje, jednostavno nepoštovanje", rekao je 20. aprila. Zelenski je takođe kritikovao američkog potpredsednika Dž. D. Vensa zbog toga što je pohvalio obustavu američke vojne pomoći Ukrajini, rekavši da takav stav koristi Rusiji i slabi Sjedinjene Države.Njegova odluka da se ne oglašava nakon pucnjave na večeri dopisnika Bele kuće sada se uklapa u taj, čini se, novi obrazac. "Naravno da osuđujemo nasilje", rekao je jedan ukrajinski zvaničnik. "Ali bilo bi neprimereno da mi dajemo izjave, s obzirom na to da se oni nisu oglasili čak ni kad smo mi bili pod masovnim napadima".
Uprkos tome, ukrajinski zvaničnici istrajavaju u tome da se ne radi o namernoj strategiji sukobljavanja.
"Iznutra nemamo utisak da se kritika pojačala", rekao je isti zvaničnik. Umesto toga, pojasnio je, promenio se sam odnos, a ukrajinske poruke su se samo prilagodile toj stvarnosti. "Puno je javne komunikacije. Reakcija je usledila kao odgovor na situaciju".
Oleksandr Merežko, predsednik spoljnopolitičkog odbora ukrajinskog parlamenta, kaže da Zelenski pokušava da održi tešku ravnotežu. "Vidim da je predsednik u određenom smislu odabrao pravi smer. On se prema Trampu odnosi s velikim poštovanjem, ali ako se s nečim ne slaže, to otvoreno i kaže". Međutim, to balansiranje postaje sve teže.
Oružje, NATO i sve veća frustracija
Vojna saradnja postala je još jedan izvor tihe strepnje. Za razliku od Bajdenove administracije, Trampova Bela kuća uzdržala se od pružanja direktne vojne pomoći Ukrajini. Umesto toga, pomoć sve više stiže kroz prodaju oružja i mehanizme nabavke koji uključuju saveznike iz NATO-a.
Neki izveštaji su sugerisali da Vašington koristi isporuke oružja Ukrajini kao polugu u širim pregovorima s evropskim vladama. Zvaničnik američkog Ministarstva odbrane odbacio je tu tvrdnju. "Osiguravamo da američke snage i snage naših saveznika i partnera imaju ono što im je potrebno za borbu i pobedu", rekao je za "The Kyiv Independent". Ipak, frustracija raste širom Evrope. Jedan izvor upoznat sa raspravama rekao je da postoji "značajna frustracija ovom administracijom" i da ona direktno utiče na sposobnost Ukrajine da osigura hitno potrebno naoružanje. Neke vlade koje doprinose naporima nabavke žele da njihova podrška ostane tajna zbog političke osetljivosti. "Vrlo je teško usmeriti taj novac čak i za kupovinu raketa za Patriote", rekao je izvor.
Sistem protivvazdušne odbrane postao je jedno od najkritičnijih vojnih pitanja za Ukrajinu. Sistemi Patriot američke proizvodnje ostaju najefikasnija odbrana zemlje od ruskih balističkih projektila, pretnje koju malo koji drugi sistem može pouzdano da zaustavi.
Nedostatak je postao toliko ozbiljan da je Zelenski naložio komandantu ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva da direktno kontaktira partnere koji su ranije obećali rakete Patriot i druge sisteme protivvazdušne odbrane.
Generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea neki zvaničnici takođe vide kao osobu čija je pozicija kod Trampa oslabljena, posebno nakon napetosti oko, kako Vašington smatra, nedovoljnog angažmana NATO-a tokom rata s Iranom. Rute je bio ključan u pregovorima o Spisku prioritetnih ukrajinskih zahteva (PURL), koji su u julu potpisali NATO i SAD, a kojim je stvoren okvir za nabavku hitne vojne opreme za Ukrajinu. Taj mehanizam se sada čini manje izvesnim.
Ignorisani dogovor o dronovima
Rastuću frustraciju dodatno potpiruje predlog o partnerstvu u razvoju dronova koji je Ukrajina uputila Vašingtonu - dogovor koji su, kako tvrde u Kijevu, SAD uglavnom ignorisale.
Prema izvoru upoznatom sa razgovorima, Ukrajina je tu inicijativu više puta predstavljala još prošle godine, uključujući i direktno Trampu i njegovom timu. Predlog se fokusirao na deljenje ukrajinskih, u borbi proverenih tehnologija za dronove, posebno sistema dizajniranih za suzbijanje iranskih dronova tipa Šahed - upravo onakve pretnje sa kojom se američke snage sada suočavaju na Bliskom istoku.
Kijev je godinama gradio tu stručnost pod pritiskom rata. Ukrajinska protivvazdušna odbrana razvila je neke od najpraktičnijih svetskih strategija za presretanje masovnih napada dronovima. Nakon eskalacije rata u Iranu, činilo se da su američki zvaničnici shvatili da su "propustili dobru priliku", rekao je izvor. Kijev je obnovio predlog, ali odgovora i dalje nije bilo. "Tramp je naložio svojim ljudima da to istraže... ali od toga nije bilo ništa", rekla je ta osoba.
Za ukrajinske zvaničnike, predlog je bio i deo šireg napora da se Tramp angažuje kroz ono što su smatrali njegovim omiljenim političkim jezikom: sklapanjem poslova. Ali ni to nije uspelo da promeni njegov javni ton.
"Poslednja osoba od koje nam treba pomoć je Zelenski", rekao je Tramp 13. marta. "Ne treba nam pomoć Ukrajine. O dronovima znamo više nego iko". Mnogima u Kijevu ta je izjava sažela širi problem.
Šta sledi?
Uprkos očiglednoj frustraciji, ukrajinski zvaničnici insistiraju na tome da nisu odustali od Vašingtona. Privatno se i dalje nadaju da će se, nakon što se rat u Iranu završi, Sjedinjene Države ponovo ozbiljnije angažovati oko Ukrajine.
"Mislimo da će postati aktivniji kako se budu približavali izbori... i kad se stvari s Iranom malo smire", rekao je visoki ukrajinski zvaničnik.
Zvaničnik Bele kuće rekao je za "The Kyiv Independent" da administracija ostaje posvećena okončanju ruskog rata protiv Ukrajine, ali je podsetio na Trampovo sopstveno objašnjenje: trenutno su "SAD zauzete Iranom".
Merežko je rekao da ukrajinska strategija ostaje nepromenjena - ostati angažovan, pun poštovanja i nastaviti s pritiskom. "Pokušavamo da se i dalje odnosimo prema Trampu s poštovanjem jer je on vođa najveće demokratske države koja je naš partner", rekao je. "Vašington nastavlja da nam pomaže, iako ne u obimu koji bismo želeli".
Priznao je koliko je ta strategija postala iscrpljujuća. "Ponekad je to vrlo teško, vidim. Ali moramo pokazati upornost", rekao je Merežko. "Tramp ceni upornost, stoga moramo nastaviti s radom, ma koliko teško bilo".
BONUS VIDEO: