Niskobudžetna avio-kompanija Transavija je ove nedelje objavila otkazivanje prvih letova u maju i junu, navodeći kao razlog nagli porast cene kerozina, široko korišćenog mlaznog goriva. Kako se rat na Bliskom istoku nastavlja, evropske avio-kompanije se spremaju za još otkazivanja, ali se nadaju da će izbeći nestašicu goriva koja bi prizemljila njihove flote ovog leta.
Pitanje koje se sve više postavlja jeste da li je uopšte bezbedno planirati letove ovog leta. S obzirom na to da blokada Ormuskog moreuza poremećuje globalna tržišta nafte, raste zabrinutost da bi Evropa mogla da ostane bez goriva za avione nedeljama pre vrhunca letnje sezone.
Uzbuna je podignuta sredinom aprila, kada je šef Međunarodne agencije za energiju upozorio da Evropa ima "možda zalihe mlaznog goriva za šest nedelja".
Transavija je tako postala poslednja avio-kompanija, nakon Rajanera i Volotee, koja je objavila otkazivanje letova u maju i junu, zbog visokih troškova goriva i poteškoća u uvozu kerozina iz zemalja Zaliva.
Dok mirovni pregovori između SAD i Irana stagniraju, a saobraćaj kroz Ormuski moreuz ostaje blokiran, pitanje je koliko je verovatno da će evropski letovi biti masovno obustavljeni ovog leta.
Nestašica uzrokovana padom uvoza
Nedeljama je nedostatak uvoza nafte i naftnih derivata iz zemalja Zaliva, zbog blokade Ormuskog moreuza, podstakao spekulacije o mogućoj nestašici kerozina, goriva koje pokreće većinu avionskih motora.
"Francuska proizvodi znatno manje kerozina nego što troši. Godišnje se proizvede oko tri miliona tona, dok je potrošnja oko pet miliona. Razliku nadoknađuje uvoz, pre svega sa Bliskog istoka", rekao je Vouter Devulf, profesor na Univerzitetu u Antverpenu.
Zemlje Zaliva ne izvoze samo sirovu naftu, već i rafinisane proizvode kao što je gorivo Jet A-1, najčešće korišćeni avionski kerozin. Podaci francuskog Ministarstva energetike pokazuju da je pre rata na Bliskom istoku oko 50 odsto mlaznog goriva proizvodino u Francuskoj, 20 odsto je dolazilo sa Bliskog istoka, a preostalih 30 odsto iz Evrope, SAD i Azije.
"Evropa proizvodi veoma malo nafte i smanjila je kapacitete za rafiniranje poslednjih godina. Sve je više zavisna od uvoza rafinisanih proizvoda, što je čini ranjivom na globalne krize", rekao je energetski stručnjak Tijeri Bros.
"Nema rizika u narednim nedeljama"
Međutim, stručnjaci kažu da je Francuska u nešto boljem položaju od nekih svojih suseda jer je manje zavisna od uvoza sa Bliskog istoka. Na primer, Velika Britanija uvozi oko 60 procenata svog kerozina iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta.
Dva glavna aerodroma u Parizu, Orli i Šarl de Gol, trebalo bi da izbegnu ozbiljnije posledice potencijalne nestašice zahvaljujući mreži cevovoda povezanih sa rafinerijama i terminalom u Avru.
Većina sirove nafte za ove sisteme dolazi iz Severne Amerike, što Francusku stavlja u povoljniji položaj u poređenju sa drugim zemljama. Vlada je objavila da ima strateške zalihe dovoljne za oko dva meseca, dok komercijalne zalihe na aerodromima mogu pokriti oko deset dana rada.
"Trenutno ne postoji rizik od nestašice kerozina u narednim nedeljama", rekla je portparolka vlade Mod Brežon.
Stručnjaci upozoravaju da bi produženi sukob mogao izazvati probleme kasnije tokom godine.
"Ova kombinacija faktora će verovatno spasiti leto, ali ostaje pitanje koliko će kriza trajati. Ako se sukob nastavi, isti problemi bi mogli da se pojave na jesen, u oktobru ili novembru", rekao je Devulf, prenosi Capital.
Francuska i Evropska unija već pripremaju mere za rešavanje mogućih dugoročnih poremećaja, uključujući pojačano praćenje zaliha i maksimalno korišćenje kapaciteta rafinerije. Evropska komisija je upozorila da bi kolektivna akcija mogla biti potrebna kako bi se očuvalo funkcionisanje jedinstvenog tržišta i osigurala stabilnost snabdevanja.
Putnici mogu očekivati skuplje karte
Iako nestašica možda nije neposredna pretnja, putnici bi mogli osetiti druge posledice.
"Morate napraviti razliku između dostupnosti i cene. Čak i bez nestašice, cene avio karata mogu značajno porasti", rekao je Bros.
Cena kerozina se više nego udvostručila zbog rata na Bliskom istoku, a gorivo čini i do 40 odsto cene avionske karte. Očekuje se da će najveći udarac biti na niskotarifne avio-kompanije, koje posluju sa malim maržama. Kao rezultat toga, kompanije poput Transavije su već bile prinuđene da podignu cene i otkažu manje profitabilne letove.
"Nije toliko stvar u nestašici koliko u profitabilnosti. Ako cene karata postanu previsoke, avio-kompanijama će biti profitabilnije da prizemljuju avione", dodao je Bros .
Šta uraditi ako je let otkazan
U slučaju otkazivanja leta, putnici imaju ograničene mogućnosti. Prema zakonima Evropske unije, avio-kompanije imaju pravo da otkažu letove ako obaveste putnike najmanje 14 dana unapred.
U tom slučaju, dužni su da ponude povraćaj novca ili alternativni let bez dodatnih troškova. Međutim, nisu obavezni da plate nadoknadu ako je otkazivanje posledica "vanrednih okolnosti", poput trenutne krize izazvane ratom na Bliskom istoku, prenosi Frans 24.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO: