Bivši generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen pozvao je na stvaranje novog evropskog odbrambenog saveza, ustvrdivši da NATO u sadašnjem obliku više nije dovoljan zbog rastućih sumnji u američke bezbednosne garancije. Rasmusenov predlog dolazi usred zabrinutosti za budućnost transatlantske saradnje, pišu WELT i POLITICO.
Rasmusen: NATO se raspada
"Svedočimo dezintegraciji NATO-a, a to je opasno", rekao je Rasmusen. "Predsednik Tramp je toliko doveo u pitanje svoju posvećenost članu 5 i odbrani Evrope da za nas Evropljane postoji samo jedan zaključak: moramo se osloniti na sopstvene snage i biti sposobni da sami branimo svoj kontinent."
Rasmusen je predložio osnivanje formalizovane "koalicije voljnih" – grupe evropskih zemalja spremnih i sposobnih da samostalno organizuju odbranu kontinenta. "Ni EU ni NATO trenutno nisu prikladni za jačanje evropskog stuba unutar saveza", izjavio je, dodavši da su Evropi potrebni "novi odbrambeni planovi i nove vojne sposobnosti", te da mora "pojačati proizvodnju oružja i municije".
Takve izjave zapravo dovode u pitanje održivost postojećih regionalnih odbrambenih planova NATO-a, koji su operativna okosnica kolektivne odbrane prema članu 5, u slučaju smanjenog američkog angažmana.
Plan za novi savez
Prema njegovom predlogu, učešće bi bilo ograničeno na zemlje koje ispunjavaju stroge kriterijume.
"Zemlje NATO-a koje ispunjavaju cilj od pet odsto izdvajanja za odbranu trebalo bi da mogu da učestvuju, da se obavežu na bezbednosnu garanciju sličnu članu 5 i spreče pojedine države da blokiraju vojne operacije", pojasnio je Rasmusen. "I mora postojati mehanizam za isključivanje članica koje ne ispunjavaju te uslove."
Uloga NATO-a i Ukrajine
Ipak, Rasmusen je naglasio da bi NATO i dalje imao centralnu ulogu. "I dalje verujem da će NATO ostati kamen temeljni naše odbrane, a konačna bezbednosna garancija je američki nuklearni kišobran", rekao je. No, dodao je: "Konvencionalnu odbranu mi Evropljani moramo biti u stanju da osiguramo sami."
Takođe je pozvao na integraciju Ukrajine u budući evropski bezbednosni okvir kao punopravne članice novog predloženog saveza. "Sada vidimo i kako Ukrajina brzo razvija novo oružje i municiju", rekao je Rasmusen. "Potrebna nam je kao bedem protiv Rusije."
Potraga za političkom podrškom
Rasmusen, koji je boravio u Berlinu radi razgovora sa političkim liderima, kazao je da je raspravljao o toj ideji, ali da još nije dobio čvrstu podršku. "Da, vodim mnoge rasprave. Zasad nemam čvrstih obećanja. Ali neko mora da pokrene to pitanje."
Dodao je kako bi pozdravio kada bi nemački kancelar Fridrih Merc, zajedno sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, britanskim premijerom Kirom Starmerom i italijanskom premijerkom Đorđom Meloni, preuzeo vođstvo.
Bolna promena stava
Rasmusenov poziv označava značajan zaokret za političara koji je dugo bio poistovećivan sa snažnim transatlantskim vezama. Kao danski premijer podržao je rat u Iraku pod vođstvom SAD, a kao čelnik NATO-a dosledno je branio snažnu američku vodeću ulogu unutar saveza.
Ta promena smera, rekao je, nije bila laka. "Veoma bolno", odgovorio je Rasmusen na pitanje kako se oseća dok preispituje evropsku bezbednost u čijem središtu nije Vašington. "Od detinjstva sam se divio Sjedinjenim Državama i video ih kao prirodnog vođu slobodnog sveta."
No, dodao je, "moramo prilagoditi svoje strateško razmišljanje i smanjiti svoju zavisnost od moćnika ovoga sveta – od Trampa, Putina, Si Đinpinga". Zaključio je kako su Evropljani "predugo zavisili od jeftine energije iz Rusije, jeftine robe iz Kine i jeftine bezbednosti iz Sjedinjenih Država. Taj model više ne funkcioniše."
BONUS VIDEO: