Nju Orleans bi već tokom ovog veka mogao biti potpuno okružen morem, upozorava nova analiza stručnjaka, koja navodi da grad mora odmah da započne proces preseljenja kako bi izbegao potpuni haos u budućnosti.
Zaključci studije su dramatični, ali nije tajna da je Nju Orleans izuzetno ranjiv na porast nivoa mora usled zagrevanja planete. Obalni deo Luizijane spada među najniže oblasti na svetu, a Nju Orleans, grad sa oko 360.000 stanovnika, posebno je ugrožen. Grad se nalazi u udubljenju nalik posudi, uglavnom ispod nivoa mora, usred delte koja se ubrzano smanjuje.
Grad je gotovo potpuno okružen močvarama koje predstavljaju prirodnu zaštitu od uragana i olujnih udara. Međutim, one ubrzano nestaju zbog ljudskog delovanja - isušivanja zemljišta radi izgradnje, kopanja kanala za potrebe naftne i gasne industrije, ali i izgradnje nasipa koji sprečavaju dotok sedimenta neophodnog da močvare opstanu. Luizijana je od tridesetih godina prošlog veka izgubila oko 2.000 kvadratnih milja močvarnog područja.
More bi moglo da proguta ogromne delove Luizijane
Prema analizi objavljenoj u maju u časopisu "Nature Sustainability", obalni deo Luizijane mogao bi da se suoči sa porastom nivoa mora između tri i sedam metara. Posledice bi bile katastrofalne - čak 75 odsto preostalih močvara moglo bi da nestane, dok bi se obala mogla povući i do 100 kilometara u unutrašnjost.
Autori studije navode da je region "prešao tačku bez povratka" i upozoravaju da bi Nju Orleans "mogao biti okružen Meksičkim zalivom pre kraja ovog veka". Smatraju da grad mora što pre da razvije strategiju preseljenja koja bi mogla da posluži kao model i drugim gradovima suočenim sa sličnom sudbinom.
Naučnici proučavali prošlost da bi videli budućnost
Porast nivoa mora preti brojnim obalskim gradovima širom sveta – od Njujorka i Londona do Bangkoka i Šangaja.
"Glavno pitanje nije da li će se to dogoditi, već koliko brzo i kako će izgledati", rekao je Bendžamin Štraus, izvršni direktor organizacije "Climate Central".
Kako bi predvideli budućnost Luizijane, naučnici su proučavali njenu daleku prošlost. Jedan od autora istraživanja identifikovao je drevnu obalu oko 50 kilometara severno od Nju Orleansa, nastalu pre oko 125.000 godina, kada su temperature bile slične današnjim, ali je nivo mora bio najmanje tri metra viši.
"Vrlo je verovatno da će nivo mora ponovo dostići tu visinu", rekao je Torbjorn Tornkvist, profesor geologije na Univerzitetu Tulejn.
Stanovnici već godinama napuštaju grad
Stanovnici obalne Luizijane već decenijama odlaze iz regiona, kaže Brajana Kastro, jedna od autorki studije i profesorka urbane održivosti na Jejlu.
Od uragana Katrina, koji je pogodio Luizijanu 2005. godine i usmrtio gotovo 1.400 ljudi, Nju Orleans je izgubio oko četvrtine stanovništva.
Kastro navodi da je odlazak stanovnika "talasast proces", gde svaki veliki uragan ili poplava izazove novi talas iseljavanja.
Naučnici upozoravaju da će buduće oluje biti još razornije. Prema nedavnom istraživanju, čak 99 odsto stanovnika Nju Orleansa nalazi se u zoni visokog rizika od poplava.
"Kada bi grad pogodio još jedan uragan poput Katrine, gotovo svi bi pretrpeli štetu od poplava", rekao je Vanjun Šao, profesor geografije na Univerzitetu Alabama.
"Bez plana preti potpuni haos"
Autori studije upozoravaju da bi izostanak pažljivo planiranog preseljenja mogao dovesti do "haotičnog povlačenja", što bi posebno pogodilo siromašnije stanovništvo.
Kako broj stanovnika opada, smanjuju se poreski prihodi, javne usluge postaju lošije, cene osiguranja rastu, a vrednost nekretnina pada.
"Ako je jasno da ćemo jednog dana morati da odemo, da li zaista želimo da čekamo da ljudi ostanu bez svega i da nastupi kriza?", rekla je Kastro.
Grad u Švedskoj već prolazi kroz preseljenje
Kao primer organizovanog preseljenja navodi se grad Kiruna u arktičkom delu Švedske, koji polako nestaje zbog širenja rudnika gvožđa ispod grada.
Proces preseljenja traje decenijama. Prošle godine čak je i crkva stara više od 100 godina premeštena u novi deo grada pomoću specijalne platforme sa 224 točka.
Ipak, stanovnici upozoravaju da preseljenje nije lako. Kirije su porasle, a mnogi strahuju da će izgubiti zajednicu i identitet grada.
"Velika je tuga ostaviti sve iza sebe i mislim da ljudi moraju da razumeju koliko je to teško", rekla je Klara Nistrem, službenica za zaštitu kulturnog nasleđa u Kiruni.
Strah da će najviše stradati siromašni i crnačka zajednica
Brajana Kastro smatra da bi novi, bezbedniji Nju Orleans mogao biti izgrađen bez gubitka duha grada.
"Ako napravite sjajan grad, ljudi će doći. Ne morate izgubiti duh Nju Orleansa", rekla je ona.
Međutim, nisu svi optimistični. Beverli Rajt, čija porodica u Nju Orleansu živi već osam generacija, strahuje da bi preseljenje moglo trajno razoriti zajednicu.
"Naša kultura nastala je iz života u određenim četvrtima i zajednicama. Kada razbijete jednu zajednicu, mnogo toga nestaje", rekla je Rajt, osnivačica Centra za ekološku pravdu "Deep South".
Ona upozorava da bi crnačko stanovništvo moglo ponovo najviše da strada, podsećajući na katastrofalno reagovanje vlasti nakon uragana Katrina.
"Nemam poverenja da će sistem voditi računa o crncima. Gledam šta nam se dogodilo posle Katrine", rekla je Rajt.
Vlasti odustale od velikog projekta zaštite
Poslednjih godina postojali su pokušaji da se Luizijani kupi više vremena. U avgustu 2023. počeo je veliki projekat obnove močvara i zaštite južne Luizijane od oluja i rasta nivoa mora.
Međutim, republikanski guverner Džef Lendri ukinuo je projekat 2025. godine, navodeći visoke troškove i štetu po ribarstvo.
Autori studije smatraju da ta odluka praktično znači "odustajanje od velikih delova obalne Luizijane, uključujući područje Nju Orleansa".
"Ono što se događa ovde čeka i druge gradove"
Ipak, naučnici naglašavaju da njihova analiza nije samo crni scenario. Smatraju da bi pažljivo planirano preseljenje moglo da pretvori Nju Orleans u primer održivog razvoja i obnove obale.
"Ono što se sada događa ovde, sutra će se događati i drugim mestima", upozorio je Tornkvist.
BONUS VIDEO:
(CNN/Mondo)