"Priteran je uza zid, mora nešto da preduzme": Evropa se plaši Putinovog sledećeg poteza

Ruske pretnje Letoniji, upozorenja o mogućim napadima na Baltik i sve češće nuklearne poruke iz Moskve dodatno su podigle tenzije u Evropi. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: Комсомольская Правда/youtube

Ruske vlasti poslednjih dana otvoreno su zapretile Letoniji napadima na "centre odlučivanja" nakon optužbi da se u toj zemlji nalaze ukrajinski operateri dronova, što su letonske vlasti odbacile.

U Litvaniji su prošle nedelje aktivirane vazdušne uzbune jer su se, prema sumnjama vlasti, ruski dronovi iz pravca Belorusije približili litvanskom vazdušnom prostoru.

Rusko Ministarstvo odbrane podiglo je tenzije objavivši adrese kompanija u osam evropskih država koje navodno sarađuju sa Ukrajinom na proizvodnji dronova. Moskva je pritom upozorila na "nepredvidive posledice" i "oštru eskalaciju" ako evropske zemlje nastave vojno da pomažu Kijevu.

Strah da bi Putin mogao da testira NATO

Prema pisanju Volstrit džurnala, deo evropskih bezbednosnih zvaničnika veruje da bi Rusija mogla pokušati da izazove ograničeni incident ili napad na području Baltika, Arktika ili čak švedskih i danskih ostrva u Baltičkom moru kako bi proverila spremnost NATO-a na zajednički odgovor.

Švedski ministar odbrane Pol Jonson upozorio je da je bezbednosna situacija u Evropi znatno pogoršana.

"Vidimo veću spremnost ruske strane na preuzimanje većih operativnih rizika, uključujući elemente koji prelaze iz hibridnih u otvoreno kinetičke operacije", rekao je Jonson. Dodao je da Evropa mora da jača sposobnost odvraćanja i odbrane od Rusije.

Trampove poruke zabrinule Evropu

Evropske prestonice uznemirene su i najavama američkog predsednika Donalda Trampa o mogućem smanjenju američkog vojnog prisustva u Evropi i preispitivanju američke uloge u NATO-u.

Deo evropskih zvaničnika strahuje da bi Kremlj mogao proceniti kako je Zapad politički podeljen i ranjiviji nego prethodnih godina.

Francuski ministar za Evropu Benžamen Adad upozorio je da Rusija želi da promeni bezbednosnu arhitekturu Evrope.

"Znamo da je cilj Rusije da preti celoj evropskoj bezbednosnoj arhitekturi i zato moramo ostati krajnje oprezni i nastaviti da pomažemo Ukrajini i jačamo evropsku odbranu", rekao je Adad.

Rusija gubi desetine hiljada vojnika mesečno

Zapadne obaveštajne procene tvrde da Rusija trenutno gubi gotovo 35 hiljada vojnika mesečno, više nego što uspeva da regrutuje.

Analitičari upozoravaju da će Putin uskoro biti suočen sa veoma teškom odlukom: ili nova velika mobilizacija ili eskalacija sukoba.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku Kaja Kalas upozorila je da bi Moskva mogla posegnuti za novim krizama kako bi opravdala eventualnu mobilizaciju.

"Ako krenu u novu mobilizaciju, to znači da priznaju da ne pobeđuju u ovom ratu. Zato postoji opasnost da pokušaju da promene tok rata eskalacijom. To je veoma opasan trenutak", rekla je Kalas.

Rat dronovima potpuno promenio bojište

Sukob u Ukrajini ušao je poslednjih meseci u novu fazu u kojoj dronovi dominiraju bojištem. Veliki delovi fronta pretvoreni su u takozvane zone smrti u kojima se svaki pokret veoma brzo otkriva i uništava.

Ukrajina zahvaljujući sistemu Starlink sve češće pogađa ruske logističke pravce i skladišta duboko iza bojišta, ozbiljno otežavajući ruske operacije.

"Putin će morati da eskalira. Može to učiniti vertikalno, povećanjem nasilja i nuklearnim ucenama, ili horizontalno, širenjem geografije sukoba", rekao je Daniljuk.

Moskva ponovo poseže za nuklearnim pretnjama

Rusija je poslednjih nedelja sprovela i iznenadne nuklearne vojne vežbe u Belorusiji i ponovo zapretila velikim talasom napada na Kijev. Istovremeno Putin i dalje tvrdi da Rusija pobeđuje i govori o "katastrofalnom stanju ukrajinske vojske".

Ukrajinska zamenica ministra spoljnih poslova Marijana Beca upozorila je da Moskva nije odustala od svojih dugoročnih ciljeva.

"Rusija možda menja taktiku, ali nije promenila svoje ciljeve. Njene imperijalne i revanšističke ambicije i dalje postoje", rekla je.

NATO: "Branićemo svaki centimetar teritorije"

Uprkos zabrinutosti, NATO zvaničnici tvrde da bi otvoreni napad na savez bio izuzetno rizičan potez za Moskvu.

"Veoma smo odlučni da zaštitimo svaki centimetar savezničke teritorije", poručio je švedski ministar odbrane Jonson.

Nemački poslanik Norbert Retgen upozorio je da bi širenje rata prema NATO-u za Putina predstavljalo ogroman rizik, dodajući da Evropa mora da računa i na mogućnost iracionalnih poteza Kremlja.

"Moramo uzeti u obzir da Putin može da deluje iracionalno i eskalatorno", rekao je Retgen.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

RAT U UKRAJINI NAKON ČETIRI GODINE: Analiza sukoba, posledice po civile i geopolitičke promene – da li su procene prethodnih godina bile pogrešne i ima li izlaz Izvor: Kurir televizija