Kina je izvela prvo pojedinačno i višestruko kloniranje divljih jakova kako bi zaštitila ovu ključnu biljojeda i spasla jednu od najređih i najlepših životinja u zemlji.
Legenda kaže da je, kada se planina Buje na Tibetanskoj visoravni udavala za planinu Džasiangćijan, sedam zlatnih divljih jakova dato kao miraz. Zbog toga, prema lokalnom verovanju, zlatni jak može da se pronađe samo visoko u ovim planinama.
Međutim, zaštitari prirode i genetičari koji proučavaju ovu misterioznu i veličanstvenu životinju navode da se ona danas nalazi samo u planinama zato što je decenijama bila lovljena, potiskivana i genetski ugrožena, zbog čega se sada smatra kritično ugroženom vrstom.
Rođeni prvi klonirani mladunci
Sveobuhvatni program kloniranja omogućio je biolozima da proizvedu embrione divljih jakova, koje su potom bez pomoći prirodnim putem okotile ženke divljih jakova. Naučnici smatraju da je time napravljen prvi korak ka spasavanju ove legendarne životinje, ali i povećanju populacije divljih jakova, koji se trenutno vode kao ranjiva vrsta.
Divlji jak (Bos mutus) nastao je pre više hiljada godina na visoravni Ćinghaj-Tibet i prilagodio se životu na velikim nadmorskim visinama i ekstremno hladnoj klimi. On je predak domaćeg jaka (Bos grunniens) i najbliži je srodnik bizona.
Životinja od koje je zavisio život na Himalajima
Kada su ljudi pripitomili jakove, oni su brzo postali ključ opstanka na Himalajima. Njihova vuna služila je za pravljenje odeće protiv hladnoće, mleko za ishranu i proizvodnju ulja za osvetljenje, dok je balega korišćena kao gorivo.
Posebna genetski izdvojena podvrsta divljeg jaka živi u najvišim delovima visoravni Ćinghaj-Tibet. Njihovo krzno ima sjajnu zlatnu boju, a naučnici smatraju da su genetski još bolje prilagođeni životu u planinama.
Dokumentarista Ka Bu, koji je snimio film „Zlatni divlji jak” 2016. godine, rekao je da Kina ovoj životinji pruža najviši mogući nivo zaštite. Više od 700 lokalnih stočara i farmera angažovano je da drže domaće jakove dalje od njihovih staništa u Nacionalnom parku Čangtang i patroliraju ogromnim područjem kako bi sprečili krivolov.
Populacija možda broji samo 170 jedinki
Ipak, procenjuje se da populacija zlatnih divljih jakova danas broji između 170 i 300 jedinki. Genetska istraživanja pokazala su da nije reč samo o običnim divljim jakovima sa retkom bojom krzna, već o posebnoj populaciji koja pati od ukrštanja u srodstvu.
Godine 2023. Univerzitet Džeđijang i Institut za biologiju visoravni Sjang sarađivali su na sekvenciranju gotovo 9.000 genoma divljih jakova kako bi napravili kompletnu genetsku bazu pre početka programa kloniranja.
Naučnici žele novo stado divljih jakova
Kloniranje se često pogrešno predstavlja kao potpuno kopiranje životinje, ali naučnici objašnjavaju da mladunci imaju drugačiju genetiku od roditelja.
Ova metoda je već korišćena u SAD 2008. godine kako bi se crnonogi tvor spasao od ponovnog izumiranja zbog nedostatka genetske raznovrsnosti.
Prošlog jula kineski tim uspešno je izveo prvo kloniranje jaka u istoriji, a nedavno su uspeli da istovremeno kloniraju čak 10 jedinki.
Njihov cilj je stvaranje novog stada divljih jakova sa genima prikupljenim iz čitavog genetskog fonda vrste, nakon čega planiraju da pažnju usmere na zlatnog jaka.
Zlatni jak ima jedinstvene osobine
Genom zlatnog divljeg jaka već je u potpunosti sekvenciran, a naučnici dobro poznaju gene koji mu daju zlatnu boju i izuzetnu otpornost.
Istraživači su ovu životinju opisali kao „evolutivno značajnu jedinicu visoke vrednosti za očuvanje”, upozoravajući da posebnu pažnju treba posvetiti sprečavanju daljeg propadanja genetike zbog ukrštanja u srodstvu.
Otkriveno je i da zlatni jak poseduje jedinstvene gene povezane sa tolerancijom na manjak kiseonika, reproduktivnim sposobnostima i snažnim imunitetom, što mu omogućava opstanak na ekstremnim visinama.
Naučnici se nadaju da bi, uz pomoć savremene biologije, ova legendarna životinja mogla da opstane i u budućnosti kao simbol planina Tibeta.
BONUS VIDEO:
(Goodnews network/Mondo)