Istorijske poruke i dokumenti skriveni iza nerazumljivih šifara nalaze se u bibliotekama i arhivama širom sveta. Sada veštačka inteligencija pomaže naučnicima da otključaju te misteriozne tekstove i otkriju tajne koje su vekovima bile skrivene.
Tajanstvena knjiga iz Vatikana
Duboko u arhivi Vatikanske biblioteke više od 400 godina stajala je nepročitana rukom pisana knjiga ispunjena čudnim simbolima. Prema nekoliko rečenica izgrebanih na unutrašnjoj strani korica, njene šifrovane stranice navodno su skrivale tajne lekove "za bolesti ljudskog tela".
Takve metode lečenja u to vreme često su skrivane jer su mogle izazvati sumnju ili čak optužbe za veštičarenje.
Poznat kao Borgova šifra, ovaj rukopis od 408 stranica uglavnom je bio nerazumljiv. Napisan je pomoću 34 neobična simbola, uz nekoliko rimskih slova i naslovnu stranu na arapskom jeziku. Nije postojao poznat ključ koji bi mogao da otkrije značenje teksta.
Dodatni problem predstavljalo je oštećenje pojedinih stranica usled starosti.
AI razbio šifru staru 400 godina
Uz pomoć mašinskog učenja, oblika veštačke inteligencije, istraživači su uspeli da razbiju šifru.
Otkrili su da tekst sadrži hiljade neobičnih recepata i tretmana, poput ispijanja više čaša kvalitetnog crnog vina ili fermentacije muškatnog oraščića u testu za lečenje dizenterije.
"To je kao detektivski posao u kojem nas svaki simbol, obrazac i delimično rešenje približavaju nečijim tajnama i izgubljenom istorijskom svetu", kaže Beata Međeši, profesorka računarske lingvistike na Univerzitetu u Stokholmu.
I pored pomoći AI-ja, proces je bio spor i zahtevao je mnogo rada.
Milioni tajni još čekaju da budu otkrivene
Međeši i njene kolege sada pokušavaju da uz pomoć veštačke inteligencije razbiju i druge istorijske šifre.
Prema procenama, oko jedan odsto materijala u arhivama i bibliotekama širom sveta potpuno je ili delimično šifrovano. Neke od najstarijih poznatih šifara potiču još iz antičke Grčke i Rima.
U tim dokumentima kriju se diplomatske informacije, rituali tajnih društava, medicinska znanja, ljubavne afere i svakodnevne tajne ljudi iz prošlosti.
U pojedinim slučajevima, dešifrovanje može potpuno promeniti ono što znamo o poznatim ličnostima ili čitavim istorijskim periodima.
Tajna pisma škotske kraljice
Jedan od primera su kodirana pisma Marije Stjuart, škotske kraljice, pronađena tokom njenog dugog zatočeništva u Engleskoj.
Ta pisma otkrila su njenu umešanost u zavere za povratak na presto, kao i napet odnos sa sinom Džejmsom VI od Škotske, budućim engleskim kraljem Džejmsom I.
Kako funkcionišu stare šifre?
Neke istorijske šifre bile su relativno jednostavne. Borgova šifra, na primer, koristila je sistem zamene slova, gde je svaki simbol predstavljao jedno rimsko slovo.
Međutim, druge šifre mnogo su komplikovanije.
Ponekad nije poznato čak ni na kom jeziku je originalni tekst napisan. U neke dokumente namerno su ubacivani besmisleni simboli kako bi zbunili radoznale čitaoce, dok je u drugim slučajevima više različitih znakova predstavljalo isto slovo.
To znači da je potrebno mnogo vremena i pokušaja kako bi se dešifrovao čak i mali deo teksta.
Strah moćnog vladara
Kriptološkinji Sesil Pjero i njenim kolegama trebalo je šest meseci da razbiju šifru pisma starog 500 godina koje je napisao Karlo V, car Svetog rimskog carstva i kralj Španije.
Pismo je sadržalo čak 120 različitih simbola raspoređenih na tri stranice.
Nakon dešifrovanja otkriveno je da je jedan od najmoćnijih ljudi svog vremena bio opsednut strahom od atentata i verovao da italijanski plaćenik planira njegovo ubistvo.
AI ubrzava posao istoričara
Pre nego što dešifrovanje uopšte počne, istraživači moraju ručno da prebace rukopis u digitalni oblik koji računari mogu da analiziraju.
Loš rukopis i izbledeo mastiljav dodatno otežavaju posao. Ali AI sada ubrzava taj proces.
Profesorka Mišel Valdispil i njene kolege koristile su AI platformu Transkribus za transkripciju tajnog pisma iz 1637. godine, napisanog tokom Tridesetogodišnjeg rata.
Sistem je obučen na brojnim jezicima, pismima i stilovima rukopisa iz različitih vekova.
Mašina i čovek rade zajedno
Iako su bile potrebne određene ručne ispravke, alat je uspešno prepoznao veliki deo teksta.
"To je stalno vraćanje između mašine i čoveka koji proverava rezultate", kaže Valdispil. "Možda će jednog dana AI moći sve to potpuno samostalno."
Sledeći korak: AI koji sam razbija šifre
Istraživači sada rade na sistemu koji bi mogao potpuno da preskoči fazu transkripcije i direktno dešifruje poruke analizirajući samo fotografije stranica.
Takav pristup već su testirali na Kopijale šifri, rukopisu koji opisuje rituale nemačkog tajnog društva iz 18. veka.
Sistem je uspešno dešifrovao delove teksta koje ranije nije video.
"Ovo otvara uzbudljive mogućnosti za retke i nestandardne sisteme pisanja", kaže Međeši.
Ljubavna pisma i drevne misterije
Istraživači trenutno prikupljaju ogromnu bazu istorijskih šifara kako bi dodatno obučili AI.
Među materijalima nalazi se i 400 misterioznih razglednica pisanih šiframa krajem 19. i početkom 20. veka. Do sada dešifrovani delovi pokazuju da su neke od njih zapravo ljubavna pisma na nemačkom jeziku.
Tim Beate Međeši napravio je i AI alat nalik četbotu koji kombinuje transkripciju i dešifrovanje u jednom procesu.
Kada su ga testirali na Borgovoj šifri, alat je uspeo da prevede i dešifruje deo od 500 simbola za nešto više od 29 minuta.
Misterije koje još čekaju odgovor
Naučnici veruju da bi ovakvi alati mogli pomoći u rešavanju istorijskih misterija koje vekovima zbunjuju istraživače.
Među njima su i čuveni disk iz Festosa sa Krita star 4.000 godina, čiji simboli još nisu protumačeni.
"Ono što me najviše uzbuđuje nije samo mogućnost rešavanja jedne istorijske zagonetke, već stvaranje metoda koje mogu pomoći istraživačima u mnogim drugim slučajevima", zaključuje Međeši.
BONUS VIDEO:
(BBC/Mondo)