Prošle godine u septembru, tokom vojne parade u Pekingu, mikrofon je ulovio delić privatnog razgovora između ruskog predsednika Vladimira Putina i njegovog kineskog kolege Si Đinpinga kada su dvojica državnika razgovarala o postizanju besmrtnosti uz pomoć zamene organa.
Iako su mnogi taj razgovor opisali kao ekscentrično brbljanje između ostarelih autokrata, čini se da on ipak reflektuje naučne napore po pitanju dugovečnosti koje podržava Kremlj, a koji su se pretvorili u jedan od vodećih naučnih projekata u Rusiji, piše Vol strit džurnal.
Baš poput milijardera iz Silicijumske doline, uključujući Džefa Bezosa i Sema Altmana, Putin je dugo bio fasciniran istraživanjima dugovečnosti. Putinova težnja za usporavanjem starenja postala je državni prioritet koji se oslanja na široki spektar metoda poput štampanja organa, testiranja minijaturnih svinja i izlaganja ekstremno niskim temperaturama.
Lek protiv starenja
Prošlog meseca, ruska vlada je objavila da naučnici rorazvijaju gensku terapiju usmerenu na usporavanje starenja ćelija u sklopu "Novih tehnologija očuvanja zdravlja", Putinove inicijative za dugovečnost vredne 26 milijardi dolara.
Prema rečima zamenika ministra nauke Denisa Sekirinskog, lek predstavlja "jednu od najrevolucionarnijih metoda u borbi protiv starenja".
Putin je u Pekingu govorio i o stvaranju ljudskih organa u laboratoriji radi transplantacije, a radi se o jednoj od inovacija koje potencijalno mogu produžiti životni vek.
Inicijativa za dugovečnost
Napori Kremlja deo su nacionalne inicijative za dugovečnost koja je predstavljena 2024. godine, a koja obećava da može spasiti 175.000 života do kraja decenije. Kritičari su tada primetili da se spomenuta brojka podudara s nezavisnim procenama o gubitku ruskih vojnika u invaziji na Ukrajinu.
Ruski državni naučnici koje je imenovao Putin usredsredili su se na dve ključne tehnologije: bioprinting, odnosno 3D štampanje živog tkiva, i ksenotransplantaciju, odnosno uzgoj ljudskih organa unutar mini-svinja, rase svinja koja se smatra genetski kompatibilnom sa ljudima.
Ruski naučnici koji sarađuju sa vladinim agencijama tvrde da su napravili 3D štampu ljudskog hrskavičavog tkiva kako bi omogućili zamenu ljudskih organa do 2030. Sličan vremenski okvir pominjao se i u vezi sa uzgojem organa unutar svinja.
Putinova ćerka predvodi inicijativu
"U Ruskoj Federaciji u toku je rad na celom nizu naučnih programa u ovoj oblasti. Projekte podržava država, a u njima učestvuju mnoge naučne i istraživačke institucije", glasi službeno saopštenje Kremlja o ovoj temi.
Rusku inicijativu za dugovečnost predvode dve osobe bliske Putinu: njegova ćerka Marija Voroncova, endokrinolog koja nadgleda genetske programe u državi, i fizičar Mihail Kovalčuk, voditelj Instituta Kurčatov, centra za nuklearna istraživanja iz sovjetskog doba.
Kovalčuk, brat Putinovog bliskog saveznika Jurija Kovalčuka, bankara i medijskog investitora, postao je intelektualni arhitekta Kremljove inicijative za dugovečnost. Mišljenja je da će nauka uskoro omogućiti ljudima da neograničeno obnavljaju i zamenjuju delove tela.
"Teško je raspravljati o besmrtnosti, ali sposobnost popravljanja čoveka nesumnjivo će se povećati", rekao je Kovalčuk ruskim medijima.
Niko ne objavljuje ruska istraživanja
Za razliku od sličnih istraživanja koja su finansirali Bezos, Altman ili Til, rad koji gura Putinov krug rezultirao je beznačajnim brojem objava u glavnim međunarodnim časopisima.
"Ako nema publikacija, onda nema ni stvarnih rezultata, a njihove izjave trebalo bi pre shvatiti kao težnje, a ne kao snove", komentarisao je Aleksandar Ostrovski, ruski naučnik koji je pionir bioprintinga u zemlji i koji je napustio Rusiju nakon početka invazije na Ukrajinu. Prodao je svoju firmu, koja sada sarađuje sa vladom.
"Nemoguće je baviti se naukom u izolaciji. Naučnici verovatno Putinu govore ono što želi da čuje kako bi osigurali finansiranje", rekao je Ostrovski, misleći na sankcije kojima je Zapad prekinuo ruska istraživanja.
Film koji je inspirisao Putina
Kovalčuk je takođe spojio nauku o dugovečnosti sa širim svetonazorom Kremlja o civilizacijskoj borbi sa Zapadom. U zloglasnom govoru iz 2015, upozorio je da Zapad pokušava da stvori "sluge", odnosno ljude koje je moguće kontrolisati manipulisanom reprodukcijom. Takođe je sugerisao da SAD stoje iza pandemije kovida.
Putin već dugo pokazuje interesovanje za slične teme. Kovalčuk je javno pohvalio sovjetski film "Mrtva sezona" iz 1968. u kojem CIA kuje zaveru sa bivšim nacističkim lekarima kako bi kontrolisali čovečanstvo. Putin je rekao da ga je film inspirisao da se pridruži KGB-u.
Značajan uticaj imao je i Vladimir Havinson, kojeg su ruski mediji nazvali "Putinovim gerontologom", a koji je promovisao terapije protiv starenja na bazi peptida dobijenih iz tkiva teleta.
Ljudski vek do 120. godine?!
Peptidi, kratki lanci aminokiselina koji su u telu efikasni u borbi protiv starenja i zaceljivanja tkiva, postali su popularni među američkim velnes ličnostima, uključujući Roberta F. Kenedija Mlađeg i Džoa Rogana, uprkos ograničenim dokazima za njihovu delotvornost.
Havinson, koji je od Putina primio jedno od najviših ruskih državnih priznanja za postignuća u medicini, u intervjuima je rekao da radi na tome da produži život vođe "čiji bi odlazak bacio Rusiju u krizu".
Takođe je tvrdio da bi ljudska bića trebalo da žive 120 godina, pozivajući se na biblijske spise. Umro je 2024. godine, u 77. godini. Iako je njihov pristup nauci nekonvencionalan, valja istaći da su Kovalčuk i Havinson bili istaknuti ruski naučnici. Putin je takođe pokazao otvorenost prema daleko manje konvencionalnim pristupima.
Krioterapijska komora
Tokom sastanka u Kremlju 2018. godine, Putin je savetovao tadašnjem austrijskom kancelaru Sebastijanu Kurcu da isproba krioterapijsku komoru - vrstu obrnute saune u kojoj je telo izloženo temperaturama koje padaju do minus 77 stepeni Celzijusa. Putin je sa oduševljenjem govorio o prednostima boravka u komori za zamrzavanje, prisetio se kasnije Kurc.
Putin (73) već decenijama neguje imidž fizički snažnog državnika. Nije mu strana namerna demonstracija muškosti, poput fotografisanja tokom lova bez gornjeg dela odeće, igranja hokeja ili vožnje Harli-Dejvidsona u uskim crnim odevnim kombinacijama.
Iza glumljene muškosti krije se vladar neobično zaokupljen telesnim propadanjem. Tokom pandemije kovida, Putin je nametnuo složene protokole za karantin, uključujući dezinfekcione tunele i zahteve za dugotrajnu izolaciju posetilaca.
Njegovi dugački stolovi za kojima je gostio svetske državnike postali su simboli političke distance i germofobije. Ruski i zapadni mediji takođe su nagađali o kozmetičkim zahvatima jer Putinovo lice deluje vrlo negovano i zategnuto bez obzira na godine.
Kremlj smrt (još) ne može da kontroliše
Većina Putinovih najbližih saradnika takođe je u sedamdesetim godinama, uključujući Kovalčuke i ključne osobe u državi poput Jurija Ušakova, Sergeja Čemezova i Nikolaja Patruševa. Putinov pokušaj da izbegne starenje i njegova otvorenost prema nekonvencionalnoj nauci zapravo je ukorenjena tradicija među ruskim autokratama.
Dvadesetih godina 20. veka, eksperimenti sovjetskog lekara i filozofa Aleksandra Bogdanova sa transfuzijama krvi za podmlađivanje privukli su pažnju Kremlja, pre njegove smrti u dobi od 55 godina, koja je nastupila kao posledica samolečenja.
Deceniju kasnije, lekar Oleksandr Bogomolec organizovao je prvu svetsku konferenciju o dugovečnosti i dobio pohvale Josifa Staljina za istraživanje u kojem se tvrdilo da ljudi mogu da žive 150 godina. Bogomolec je umro u 65. godini.
Vol strit džurnal podseća da Rusija i dalje ima jednu od najviših stopa smrtnosti u razvijenom svetu. Prosečni životni vek muškaraca u Rusiji danas je oko 68 godina, govore zvanične statistike, u poređenju sa oko 76 u SAD i više od 80 u većem delu zapadne Evrope. Kremlj, za razliku od izbora, i dalje ne može da kontroliše smrt, zaključuje list.
BONUS VIDEO: