Ukrajina je poslednjih dana intenzivirala napade na logističku infrastrukturu na okupiranom Krimu i u unutrašnjosti Rusije, gađajući skladišta goriva, energetska postrojenja i centre satelitskih komunikacija.
Prema pisanju Al Džazire, Ukrajina je protekle sedmice značajno intenzivirala napade na rusku logistiku, posebno na okupiranom Krimu, ali i u blizini Moskve.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija zbog sve češćih ukrajinskih udara bila primorana da premesti veliki broj sistema protivvazdušne odbrane S-400, S-500 i Pancir ka Moskvi i Kerčkom mostu, koji povezuje Krim sa Rusijom.
"Ta dva pravca Rusija sada brani po cenu slabljenja odbrane na drugim područjima", rekao je Zelenski.
Pogođeni satelitski centri kod Moskve
Kako navodi Al Džazira, "ukrajinska vojska je 22. juna gađala dva ruska centra za satelitske komunikacije - Vladimir i Dubnu.
Generalštab Ukrajine tvrdi da su u napadima teško oštećene velike satelitske antene, kao i objekti u kojima se nalazila elektronska oprema. Kijev navodi da Rusija preko tih centara prikuplja obaveštajne podatke i koordinira vojne operacije.
Napadi na Krimu izazvali nestašice goriva i prekide struje
Istovremeno su izvedeni napadi na dva važna naftna terminala sa obe strane Kerčkog moreuza - u Kerču na Krimu i luci Kavkaz u Rusiji.
Prema navodima Al Džazire, pogođena su skladišta goriva i trajekti koji snabdevaju ruske snage na frontu.
Ukrajina tvrdi da je pre udara onesposobila četiri sistema S-400 i dva sistema Pancir, čime je otvoren put za napad u blizini Kerčkog mosta.
Napadi su izazvali i prekide u snabdevanju električnom energijom u Sevastopolju, Jevpatoriji i drugim delovima Krima.
Okupacione vlasti odmah su ograničile prodaju goriva stanovništvu, dok su u Sevastopolju uvedene restrikcije, obustavljen trajektni saobraćaj i ugašena javna rasveta.
Cilj je usporavanje ruskog napredovanja
Ukrajina od početka godine sve više gađa puteve snabdevanja, skladišta goriva, vojne konvoje i logističke centre kako bi otežala ruskim snagama dopremanje municije, goriva i opreme na front.
Prema analizi ruskog nezavisnog medija Meduza, ove godine zabeleženo je najmanje 270 napada na rusku logistiku, dok francuski analitičari procenjuju da ih je bilo više od 500 između početka maja i sredine juna.
Ukrajinski zvaničnici tvrde da je upravo zbog takvih udara Rusija u maju ostvarila najslabiji teritorijalni napredak još od kraja 2023. godine.
Kako se navodi u analizi Odessa Journala, Krim je za Kremlj dugo bio mnogo više od teritorije. Predstavljao je politički simbol, dokaz ruske moći i važnu vojnu platformu za kontrolu Crnog mora i pritisak na jug Ukrajine.
Međutim, autori ocenjuju da se situacija poslednjih meseci značajno promenila. Serija ukrajinskih napada na vojnu, energetsku, naftnu i saobraćajnu infrastrukturu stvorila je, kako navode, novu realnost za ruske vlasti na poluostrvu.
U analizi se podseća da su okupacione vlasti bile primorane da ograniče prodaju goriva civilima, da su u Sevastopolju zabeleženi prekidi u snabdevanju električnom energijom, dok su na prilazima Krimskom mostu formirane višekilometarske kolone.
Problem nije teritorija, već logistika
Autori ističu da cilj Ukrajine nije geografska izolacija Krima, već otežavanje njegovog snabdevanja.
U savremenom ratovanju, navodi se u analizi, teritorija ima vrednost samo ako može da se redovno snabdeva gorivom, municijom, ljudstvom, opremom, hranom i električnom energijom. Kada logistički pravci postanu sporiji, skuplji i nesigurniji, teritorija od strateške prednosti može postati ozbiljan teret.
Krimski most pod stalnim pritiskom
Odessa Journal ocenjuje da Krimski most, koji je Kremlj predstavljao kao simbol konačnog povezivanja Krima sa Rusijom, danas sve više postaje objekat neprekidnih bezbednosnih mera.
Navodi se da su uvedene stroge kontrole, višesatna čekanja, dimne zavese i dodatni sistemi protivvazdušne odbrane, što, prema autorima analize, ukazuje na rastuću zabrinutost Moskve zbog ranjivosti ove saobraćajne veze.
Pozivajući se na satelitske snimke kompanije Planet Labs, objavljene preko projekta Radio Slobodna Evropa "Schemes", autori navode da su 24. juna kod Krimskog mosta zabeležene kolone duže od 10 kilometara, sa oko 1.500 vozila.
Sve više resursa za odbranu Krima
U analizi se ocenjuje da Rusija više ne brani samo Krimski most, već istovremeno mora da štiti luke, skladišta goriva, železničke čvorove, aerodrome, energetsku infrastrukturu i kopneni koridor kroz okupirani jug Ukrajine.
Autori smatraju da takvo raspoređivanje resursa slabi ruske kapacitete na drugim delovima fronta.
Podseća se i na izjavu predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da Moskva zbog ukrajinskih udara premešta sisteme protivvazdušne odbrane ka Moskvi, Valdaju i području Krimskog mosta.
Krim postaje sve skuplji za Moskvu
Autori naglašavaju da to ne znači da će Rusija uskoro izgubiti Krim, ali ocenjuju da njegovo zadržavanje postaje sve skuplje, vojno složenije i politički osetljivije.
Zaključak analize glasi da se funkcija Krima u ruskoj strategiji postepeno menja - od političkog trofeja i simbola moći ka teritoriji čije održavanje zahteva sve više resursa.
Kako navodi Odessa Journal, Krim za Rusiju više nije strateška prednost, već račun koji svakog dana postaje sve veći.
BONUS VIDEO:
(Al Džazira/Odesa/Mondo)