Rekordni toplotni talas koji je zahvatio zapadnu Evropu bio bi "gotovo nemoguć" bez klimatskih promena izazvanih ljudskim delovanjem, saopštila je u petak grupa naučnika World Weather Attribution (WWA).
U analizi se navodi da je reč o najintenzivnijem toplotnom talasu ikada zabeleženom na području koje je obuhvaćeno istraživanjem.
Velika Britanija je u četvrtak zabeležila najvišu junsku temperaturu u istoriji merenja, dok su ekstremne vrućine izazvale desetine smrtnih slučajeva, poremetile snabdevanje električnom energijom i dovele do zatvaranja škola i kulturnih znamenitosti.
Evropa se zagreva brže od ostatka sveta
Prema analizi WWA, globalno zagrevanje je za svega nekoliko decenija značajno pogoršalo intenzitet evropskih toplotnih talasa. Naučnici navode da bi sličan toplotni talas iz juna 1976. godine bio za oko 3,5 stepeni Celzijusa hladniji od sadašnjeg.
Istraživanje, koje je obuhvatilo više od 800 evropskih gradova, pokazalo je da je 45 odsto njih zabeležilo ili će tek zabeležiti najveći toplotni stres za kraj juna. Toplotni stres nastaje kada organizam više ne može dovoljno efikasno da se hladi znojenjem.
Emisije gasova ubrzavaju zagrevanje
Naučnici već godinama potvrđuju da klimatske promene izazvane ljudskim delovanjem čine toplotne talase i češćim i intenzivnijim. Emisije gasova sa efektom staklene bašte, nastale uglavnom sagorevanjem uglja, nafte i gasa, povećale su prosečnu temperaturu planete za oko 1,4 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, navodi Svetska meteorološka organizacija.
"Trenutno ne činimo dovoljno da usporimo globalno zagrevanje. Kako se ono nastavlja, treba očekivati da će se temperaturni rekordi obarati sve češće", rekla je Kler Barns, istraživač ekstremnih vremenskih pojava na Imperijal koledžu u Londonu i jedna od autorki analize.
Zdravstveni rizici rastu
Naučnici upozoravaju da se zdravstvene posledice ovog toplotnog talasa tek očekuju. Podsećaju da je tokom serije toplotnih talasa u Evropi 2022. godine od posledica vrućina preminulo više od 60.000 ljudi.
Poseban problem predstavljaju izuzetno tople noći, jer organizam tada ne uspeva da se oporavi od dnevnog toplotnog stresa. U pojedinim delovima Francuske noćne temperature već više od sedam dana ne padaju ispod 20 stepeni Celzijusa, dok su ponegde minimalne temperature dostizale gotovo 30 stepeni.
Analiza WWA navodi i da vremenski fenomen El Ninjo nije doprineo ovogodišnjem ekstremnom toplotnom talasu u Evropi.
BONUS VIDEO:
(Rojters/Mondo)