Ruski građani će od 18. do 20. septembra birati novi saziv Državne dume, regionalne parlamente i lidere pojedinih regiona u okviru jedinstvenog izbornog dana.
Ukupno će biti izabrano 450 poslanika Državne dume - polovina u jednomandatnim izbornim jedinicama, a druga polovina preko partijskih lista.
Po prvi put na parlamentarnim izborima učestvovaće i stanovnici teritorija Ukrajine koje Rusija smatra svojim, a koje međunarodna zajednica uglavnom ne priznaje kao deo Ruske Federacije.
Istovremeno će biti održani izbori za guvernere u 11 regiona, dok će u pojedinim republikama severnog Kavkaza regionalne lidere birati lokalni parlamenti, a ne građani.
Pored toga, u 39 regiona biraće se članovi regionalnih skupština, kao i odbornici u brojnim gradovima.
Očekivanja u vezi sa izlaznošću
Centralna izborna komisija saopštila je da pravo učešća na parlamentarnim izborima ima 17 političkih stranaka.
Istraživanje državne agencije VCIOM pokazalo je da 66 odsto ispitanika planira da izađe na izbore, dok je među mladima taj procenat 73 odsto. Istovremeno, dve trećine ispitanika u maju nije znalo ni kada će izbori biti održani.
Prema pisanju lista Vedomosti, regionalne vlasti dobile su zadatak da obezbede izlaznost od oko 50 odsto.
Elektronsko glasanje biće omogućeno u 33 regiona, što obuhvata oko 48 miliona birača, dok kritičari tvrde da takav sistem povećava mogućnost manipulacija.
Jedinstvena Rusija ulazi u izbore uz pad podrške
Vladajuća Jedinstvena Rusija, koja trenutno ima 321 od ukupno 450 poslaničkih mesta, suočava se sa padom podrške usled ekonomskih problema, ograničenja interneta i sve učestalijih ukrajinskih napada dronovima.
Prema podacima VCIOM-a, podrška stranci iznosi oko 34 odsto, dok je u martu pala na 29,3 odsto. Fond za borbu protiv korupcije pokojnog Alekseja Navaljnog procenjuje da je stvarna podrška svega 16 odsto.
I popularnost predsednika Vladimira Putina pokazuje znake slabljenja, mada ni prema najnepovoljnijim istraživanjima njegova podrška nije pala ispod 65 odsto.
Zbog toga su, prema pisanju Vedomosti, vlasti snizile očekivanja kada je reč o izbornom rezultatu Jedinstvene Rusije, naročito u regionima gde je podrška slabija.
Kritike zbog kašnjenja kampanje
Jedinstvena Rusija tek je nakon partijskog kongresa predstavila listu kandidata za parlamentarne izbore.
Jedan politički strateg koji radi na kampanji stranke rekao je za portal Meduza:
"Ovo je potpuni idiotizam. U prethodnim kampanjama za Dumu već u novembru se uglavnom znalo ko će biti kandidati. Ako je neko bio aktuelni poslanik, već je obilazio birače, a novi kandidati su se postepeno uključivali u politički život."
Dodao je i:
"Čitav izborni ciklus je poremećen."
Na vrhu liste nalaze se ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin, ratni veteran Vladislav Golovin, poverenica za prava dece Marija Ljvova-Belova i ratni reporter Jevgenij Poddubni.
Zanimljivo je da bivši predsednik Dmitrij Medvedev nije među prvih pet kandidata, iako su ranije postojale informacije da će predvoditi partijsku listu.
Ko bi mogao da bude druga politička snaga?
Iako se očekuje da Jedinstvena Rusija zadrži većinu, analitičari smatraju da će najveća neizvesnost biti oko toga koja će stranka zauzeti drugo mesto.
Prema istraživanjima VCIOM-a, stranka Novi ljudi, osnovana 2020. godine, trenutno ima oko 12 odsto podrške i prvi put je prestigla Komunističku partiju.
Iako nije opoziciona niti protiv rata, ova stranka privukla je pažnju kritikama gašenja interneta, povećanja poreza i mera protiv abortusa, uz fokus na stambene kredite, mala preduzeća i borbu protiv porodičnog nasilja.
Na njenoj listi nalaze se predsednik stranke Aleksej Nečajev, potpredsednik Državne dume Vladislav Davankov i poslanica Sardana Avksentjeva.
Pad podrške ostalim parlamentarnim partijama
Prema poslednjim istraživanjima VCIOM-a, Komunistička partija ima podršku od 10,7 odsto, Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR) 9,4 odsto, dok stranka Pravedna Rusija – Za istinu ima 5,7 odsto.
Analitičari ocenjuju da komunisti od početka rata u Ukrajini nisu uspeli da definišu jasnu političku ulogu, dok je LDPR nakon smrti dugogodišnjeg lidera Vladimira Žirinovskog izgubio prepoznatljiv identitet.
Ni Pravedna Rusija više se ne smatra opozicionom partijom, pošto je poslednjih godina gotovo u potpunosti uskladila politiku sa Kremljom.
Jabljoko ostaje pri antiratnoj politici
Liberalna stranka Jabljoko, koja nije zastupljena u parlamentu, najavila je da će kampanju zasnivati na zahtevima za hitan prekid vatre u Ukrajini, slobodu informisanja i okončanje političke represije.
Stranka je ukazala i na politički progon svojih članova, među kojima su političar Lev Šlosberg i novinar Mihail Afanasjev.
Iako analitičari smatraju da Jabljoko ima male šanse da osvoji poslanička mesta, učešće na izborima za nju je važno, jer ruski zakon predviđa mogućnost gašenja stranaka koje sedam uzastopnih godina ne učestvuju na izborima.
BONUS VIDEO:
(The Moscow Times/Mondo)