Turizam na Kubi ima sve – od rajskih peščanih plaža do španskih kolonijalnih tvrđava. Nedostaju samo turisti.
Privreda Kube našla se u smrtonosnoj spirali nakon talasa sankcija koje je administracija Donalda Trampa uvela protiv vlade. Nestašica robe postaje sve ozbiljnija, usluge i prihodi koje one donose urušavaju se, a turisti su nestali brže nego led u osvežavajućem koktelu tokom vrelog dana.
Nekadašnja turistička središta danas su postala gradovi duhova. Tako je i u starom delu Havane (La Habana Vieja), čije se zgrade smatraju jednim od najbolje očuvanih primera španske kolonijalne arhitekture u Amerikama.
Turisti postaju sve ređa pojava na Kubi. To potvrđuje i Elio, koji je gotovo 30 godina svirao gitaru u blizini istorijskog trga Plaza Vieja u Staroj Havani.
"Možda su kod kuće. Poneki prođe jednom na sat", rekao je.
U prvih pet meseci ove godine ostrvo je posetilo 360.000 turista, što je pad od 58 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Poređenja radi, Dominikanska Republika je u prvoj polovini godine zabeležila deset puta više turista nego Kuba.
Tramp: Venecuela ima naftu, Kuba ima lepu obalu
Januarska vojna operacija Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli prekinula je ključno snabdevanje Kube naftom. Ubrzo potom SAD su uvele naftnu blokadu ostrva, što je dodatno destabilizovalo ionako nestabilnu privredu i primoralo mnoge avio-kompanije, koje na Kubi više nisu mogle da dopune gorivo za svoje avione, da otkažu letove.
Novi talas američkih sankcija usmeren je protiv stranih kompanija koje posluju sa kubanskom vojskom. Ona kontroliše veliki deo turističkog sektora, zbog čega su brojni međunarodni hotelski lanci napustili ostrvo.
Trampova administracija tvrdi da je cilj ekonomskog pritiska da primora kubansku vladu da otvori hermetički zatvoren politički sistem ostrva i omogući direktne strane investicije, uključujući i one u turističkom sektoru.
U junskom intervjuu za Axios, Tramp je uporedio turistički potencijal Kube sa venecuelanskom naftom, dok i dalje razmatra dodatne mere kojima bi primorao kubansku vladu na ustupke. Na stolu je i dalje i mogućnost vojne intervencije.
"Venecuela ima naftu. Kuba je nema. Kuba ima lepe nekretnine i lepu obalu", rekao je američki predsednik u razgovoru za Axios.
Stara Havana danas je gotovo prazna.
Poseta Kubi danas liči na mračni turizam
Kubanski turistički sektor teško je pogođen još tokom pandemije i od tada se nije oporavio. Sve strože američke sankcije dodatno su pogoršale situaciju i mnogim posetiocima onemogućile dolazak.
"Ko bi želeo da putuje u zemlju koja je u tako teškoj situaciji? Ljudi su tokom odmora spremni da istrpe određene neprijatnosti, ali putovanje na Kubu u ovom trenutku liči na neku vrstu mračnog turizma", rekla je direktorka turističke agencije Cubania, Lusi Dejvis.
Dejvis se danas uglavnom bavi pokušajima da od bivših klijenata, kojima je stalo do dobrobiti Kubanaca, prikupi donacije hrane. Ova inicijativa ujedno obezbeđuje posao njenim zaposlenima, koji više nemaju turiste o kojima bi brinuli.
"Neprestano slušam priče o ljudima koji gladuju. Naravno da nećemo moći svima da pomognemo, to će biti kao kap u moru, ali to je najmanje što možemo da učinimo", dodala je.
Taksisti takođe gotovo da više nemaju posla.
Račun bez krčmara
Trampov pritisak nije mogao da dođe u gorem trenutku. Čini se da je kubanska vlada budućnost ostrva zasnivala upravo na turizmu i da se tokom poslednje decenije posvetila izgradnji novih hotela, koji danas uglavnom zjape prazni.
Kubanski predsednik Migel Dijas-Kanel izjavio je u junu da bi Kubanci mogli da preuzmu upravljanje hotelima u ime države u okviru novog paketa reformi namenjenih spasavanju posrnule privrede.
"Otvoreni smo za Kubance koji žele da ulažu u hotele i da njima upravljaju. Tu priliku ponudili smo i Kubancima koji žive u inostranstvu", rekao je predsednik.
Kubanska vlada bi, međutim, i posle reforme zadržala potpuno vlasništvo nad hotelima.
Pedro Monreal, kubanski ekonomista koji živi u Španiji, smatra da je vlada previše ulagala u turističku infrastrukturu, zanemarujući zdravstvo, obrazovanje i poljoprivredu. Oslanjanje na turizam danas, u kombinaciji sa razornim američkim sankcijama, vodi zemlju ka bankrotu.
Uprkos krizi, kubanska vlada nastavlja izgradnju hotela, iako je očigledno da zemlji oni trenutno nisu potrebni. Prazni hoteli postali su gorak simbol propasti industrije koja je nekada važila za ključ kubanske ekonomske budućnosti.
BONUS VIDEO:
(N1.si/MONDO)