U ranim jutarnjim satima 30. januara 1948. putnički avion koji je leteo iz Evrope ka Bermudima nestao je iznad ledenog Atlantika bez ikakvog traga. Letelica Avro Tudor, nazvana "Star Tiger", kojom je upravljala kompanija British South American Airways (BSAA), tokom leta je redovno održavala radio-vezu i ništa nije ukazivalo na to da je u opasnosti. Samo nekoliko minuta pre planiranog sletanja avion je jednostavno nestao zajedno sa svih 31 putnikom i članom posade.
Među nestalima se nalazio i britanski vazduhoplovni maršal ser Artur Koningem, jedan od najpoznatijih zapovednika Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva tokom Drugog svetskog rata.
Nestanak je izazvao veliku međunarodnu pažnju, a britansko Ministarstvo civilnog vazduhoplovstva tada je ocenilo da se nikada ranije nije suočilo sa slučajem koji je toliko teško objasniti. Ni više od sedam decenija kasnije nije poznato šta se dogodilo sa avionom, a među brojnim teorijama našla se čak i mogućnost sabotaže.
Avion nastao iz ratnog bombardera
Priča o "Star Tigeru" usko je povezana sa britanskim vazduhoplovstvom posle Drugog svetskog rata. Kompaniju BSAA vodio je Donald Benet, nekadašnji visoki oficir RAF-a i komandant čuvene jedinice Pathfinder Force, koja je tokom rata označavala ciljeve savezničkim bombarderima.
Po završetku rata Benet je prešao u civilnu avijaciju i postao direktor državne kompanije British South American Airways, osnovane 1946. godine za letove prema Južnoj Americi i Karibima.
Flotu su činili avioni izvedeni iz čuvenog bombardera Avro Lancaster - modeli Avro York, Avro Tudor i Lancastrian. Svi avioni nosili su imena koja su počinjala rečju "Star", dok su stjuardese bile poznate pod nadimkom "Stargirls". Međutim, kompaniju je vrlo brzo počela da prati loša sreća.
Već u avgustu 1947. godine avion "Star Dust" nestao je iznad Anda sa 11 ljudi. Više od pola veka niko nije znao gde se srušio, sve dok planinari 1998. godine nisu pronašli njegove ostatke zarobljene u glečeru. Smrznuti ostaci putnika potvrdili su da je avion velikom brzinom udario u planinu.
Ipak, kompanija je nastavila sa redovnim letovima.
Ratni heroj koji nikada nije stigao na odredište
Među putnicima "Star Tigera" nalazio se i Artur Koningem, jedan od najpoznatijih savezničkih vazduhoplovnih komandanata.
Kao pilot borbenih aviona proslavio se još u Prvom svetskom ratu, a tokom Drugog svetskog rata komandovao je Zapadnom pustinjskom vazdušnom armijom u severnoj Africi. Blisko je sarađivao sa Britanskom osmom armijom u borbama protiv nemačkog feldmaršala Ervina Romela i stekao reputaciju komandanta koji nije zazirao od nekonvencionalnih taktika.
Istovremeno je bio poznat po raskošnom načinu života. Savremenici su tvrdili da je živeo poput renesansnog princa, uživao u skupim vinima i luksuzu, zbog čega su kružile i glasine da je tokom rata učestvovao u pljački zaplenjene imovine.
Britanske vlasti primorale su ga da se penzioniše u avgustu 1947. godine, odmah po završetku rata. Da bi sačuvao ugled, zamolio je da se u javnosti objavi kako je vojsku napustio dobrovoljno.
Početkom 1948. pokušavao je da započne novo životno poglavlje i upravo zato kupio je kartu za let "Star Tigera", ne sluteći da će to biti njegovo poslednje putovanje.
Sitni problemi koji nisu delovali opasno
Avion je iz Londona poleteo 17. januara i trebalo je da preko Portugala, Azorskih ostrva i Bermuda stigne do Jamajke i Kube. Na letu je bilo 25 putnika, među kojima i više vojnih i državnih zvaničnika. Posada je važila za iskusnu, iako članovi nikada ranije nisu leteli zajedno. Pre samog nestanka pojavilo se nekoliko manjih problema.
Grejanje u avionu nije radilo, pa su putnici morali da koriste ćebad kako bi se zagrejali. Zbog kašnjenja i jakih vetrova avion je bio prinuđen da prenoći na ostrvu Santa Marija na Azorima.
Koningem je odatle poslao pismo supruzi u kojem je napisao da pokušava da pomogne preopterećenim stjuardesama. Jedan raniji putnik kasnije je tvrdio da mu je jedna od njih priznala kako se plaši svaki put kada leti tom rutom.
Poslednja radio-veza
Kada je avion krenuo sa Azora prema Bermudima, posada je odlučila da leti na visini od svega oko 600 metara kako bi izbegla snažne čeone vetrove. Komunikacija sa kontrolom leta odvijala se potpuno normalno.
Oko tri sata posle ponoći 30. januara pilot je zatražio od kontrole leta na Bermudima da potvrdi tačnu poziciju aviona pre početka prilaza za sletanje.
Radio-operater nije odgovorio, kasnije tvrdeći da je signal bio preslab. Desetak minuta kasnije posada je ponovila zahtev. Ovoga puta odgovor je stigao, a posada ga je potvrdila oko 3.15. To je bila poslednja poruka koju je "Star Tiger" ikada poslao. Još neobičnije bilo je to što gotovo sat i po niko nije prijavio da je avion nestao.
Pilot drugog aviona kompanije, koji je leteo ispred i prevozio prtljag putnika, bezbedno je sleteo na Bermude u 4.11, ali nije smatrao da postoji razlog za uzbunu jer je očekivao da će "Star Tiger" stići nešto kasnije.
Britanska pravila nalagala su da se vanredna situacija proglasi ako radio-veza izostane duže od 30 minuta, ali radio-operater to nije učinio. Tokom istrage nije uspeo da objasni zašto, a istražioci su zaključili da nije bio zauzet drugim komunikacijama i da njegovo objašnjenje nije bilo tačno.
Potraga bez ijednog traga
Odmah je pokrenuta velika međunarodna potraga. Loše vreme i snažni vetrovi otežavali su pretragu Atlantskog okeana, ali ono što je istražitelje najviše zbunilo bilo je to što nije pronađen apsolutno nijedan deo aviona. Nije bilo ostataka goriva, prsluka za spasavanje, olupine niti tela.
Britanska vlada zbog toga je prvi put od 1930. godine formirala posebnu sudsku komisiju koja je trebalo da utvrdi uzrok nestanka. Ispitane su praktično sve moguće teorije - udar groma, kvar automatskog pilota, problemi sa radio-opremom, otkazivanje motora, konstrukcioni nedostaci i ljudska greška. Nijedna od njih nije mogla da bude potvrđena.
Teorija o sabotaži
Donald Benet odbacio je mogućnost da su za tragediju odgovorni njegova posada ili avion.Tokom saslušanja 1948. godine tvrdio je da je neko možda postavio tempiranu bombu u avion i da je sabotaža jedino logično objašnjenje.Za tu tvrdnju nije ponudio nikakve dokaze.
Komisija je na kraju zaključila da nema dovoljno pouzdanih činjenica koje bi omogućile da se utvrdi uzrok nesreće. U završnom izveštaju navedeno je da postoje samo različite mogućnosti, ali nijedna od njih nije dovoljno uverljiva da bi se smatrala čak ni verovatnim objašnjenjem.
Misterija koja nikada nije rešena
Olupina "Star Tigera" nikada nije pronađena. Još čudnije, ta tragedija nije bila poslednja koja je zadesila kompaniju BSAA.
Tačno godinu dana kasnije, u januaru 1949, još jedan avion istog tipa - "Star Ariel" - nestao je bez ikakvog traga na letu sa Bermuda ka Jamajci. Svih 20 putnika i članova posade zauvek je nestalo, a uzrok nesreće nikada nije utvrđen.
Benet je nakon toga osnovao sopstvenu čarter kompaniju, ali ni tu nije imao sreće. Jedan od njegovih aviona Avro Tudor srušio se 1950. godine u Velsu u katastrofi poznatoj kao Llandov, kada je poginulo 80 ljudi. U tom trenutku to je bila najteža avionska nesreća u istoriji civilnog vazduhoplovstva.
Zbog niza tragedija koje su pratile istu kompaniju i isti tip aviona, pojedini istraživači danas smatraju da je verovatnije objašnjenje bio niz propusta i nemara nego organizovana sabotaža.
Šta se zaista dogodilo sa "Star Tigerom" i njegovim putnicima, međutim, ostaje jedna od najvećih nerešenih misterija u istoriji avijacije.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(Nova/MONDO)