Jugozapadnu Evropu će ove nedelje pogoditi jedan od najjačih toplotnih talasa poslednjih godina. Meteorolozi upozoravaju da će se iznad Iberijskog poluostrva formirati snažna „toplotna kupola“, koja će privući izuzetno vruć i suv vazduh iz Sahare i podići temperature na čak 45 do 47 stepeni Celzijusa.
Prema prognozama organizacije Severe Weather Europe, Španija će biti najteže pogođena, gde bi neka područja mogla biti veoma blizu nacionalnog rekorda od 47,6 °C, izmerenog 2021. godine u La Rambli. Obaranje tog rekorda nije isključeno, a meteorolozi upozoravaju da bi temperature mogle čak i da se približe evropskom rekordu od 48,8 °C, koji drži Sirakuza u Italiji.
Najkritičnija područja biće provincije Mursija, Andaluzija, Kastilja-La Manča i doline reka Gvadalkvivir i Ebro, gde će dodatno zagrevanje biti izazvano suvim silaznim vetrovima iz planinskih područja.
Tropske noći bez predaha
Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da neće biti noćnog osveženja. Temperature neće padati ispod 25 stepeni tokom noći u mnogim gradovima, što će dodatno povećati opterećenje organizma, posebno kod starijih osoba, dece i hroničnih bolesnika.
Dugotrajno izlaganje visokim temperaturama može izazvati dehidraciju, toplotni iscrpljenost i toplotni udar, upozoravaju stručnjaci.
Šta je sa Srbijom?
Za razliku od jugozapadne Evrope, gde se očekuju ekstremne vrućine, u Srbiji je nakon nevremena stiglo osetno svežije vreme. Temperature ovih dana uglavnom neće prelaziti 25 stepeni, uz povremenu oblačnost, severozapadni vetar i tek poneki lokalni pljusak, navodi meteorolog-amater Marko Čubrilo.
Međutim, osveženje neće dugo trajati. Prema njegovoj prognozi, oko 30. jula sledi stabilizacija vremena i novi porast temperatura iznad 32 stepena, dok bi posle 2. avgusta Srbiju ponovo mogao da zahvati veoma topao talas, sa temperaturama koje će u pojedinim mestima dostići i 38 stepeni.
Požari i problemi sa infrastrukturom prete
Pored zdravstvenih rizika, ekstremne vrućine povećavaju rizik od velikih šumskih požara. Suvo zemljište, veoma niska vlažnost vazduha i jaki vetrovi stvaraju idealne uslove za brzo širenje požara.
Energetski sistemi bi takođe mogli biti pod pritiskom zbog povećane potrošnje električne energije za hlađenje, dok će poljoprivreda pretrpeti dodatnu štetu zbog isušivanja zemljišta i ubrzanog isparavanja vode iz akumulacija.
Šta je toplotna kupola?
Meteorolozi objašnjavaju da je toplotna kupola područje jakog visokog pritiska koje deluje kao poklopac na loncu. Zadržava vruć vazduh blizu tla i sprečava ulazak hladnijeg vazduha, što uzrokuje porast temperature iz dana u dan.
Ovi vremenski obrasci su postali sve češći tokom leta u Evropi poslednjih godina i povezani su sa najintenzivnijim toplotnim talasima ikada zabeleženim na kontinentu.
BONUS VIDEO: