Rat u Ukrajini odavno se vodi i bespilotnim letelicama, ali njihova sve češća upotreba donela je i novu ekološku pretnju. Hiljade kilometara optičkih kablova ostaju razvučeni po šumama, poljima i naseljima, gde predstavljaju opasnost za životinje i dugoročno zagađuju životnu sredinu.
Jedan od najteže pogođenih predela je Serebrjanska šuma na granici Luganske i Donjecke oblasti, koja je danas prekrivena mrežom tankih optičkih niti.
Zašto su dronovi na optička vlakna toliko važni
Za razliku od klasičnih dronova, modeli povezani optičkim kablom gotovo su otporni na elektronsko ometanje, zbog čega mogu neprekidno da prenose sliku i primaju komande.
Rusija je njihovu masovnu upotrebu započela krajem 2024. godine, dok je Ukrajina ubrzo povećala proizvodnju, pa obe strane danas koriste ovu tehnologiju u velikom obimu.
Hiljade tona otpada ostaju na frontu
Procenjuje se da se tokom 2024. i 2025. godine na ratištu nakupilo između 4.000 i 13.000 tona optičkih vlakana. Problem je što su kablovi napravljeni od materijala koji se razgrađuju veoma sporo, a njihovim raspadanjem nastaje mikroplastika koja može završiti u zemljištu, vodi i lancu ishrane.
Pretnja za životinje i poljoprivredu
Providna vlakna već predstavljaju opasnost za ptice i druge divlje životinje koje se u njih zapliću. Ekolozi upozoravaju da bi to moglo da poremeti migracije i naruši čitave ekosisteme, piše "Meduza".
Dodatni problem predstavljaju litijumske baterije iz uništenih dronova, kao i metali poput nikla, kobalta i mangana, koji mogu trajno zagaditi zemljište i ugroziti poljoprivrednu proizvodnju.
Stručnjaci smatraju da bi kablovi mogli da budu uklonjeni samo ako se prikupe pre nego što se raspadnu na sitne čestice. U suprotnom, njihovo uklanjanje biće gotovo nemoguće, a posledice po životnu sredinu mogle bi da traju decenijama, čak i nakon završetka rata.
BONUS VIDEO: