Putin mu dao titulu Heroja Rusije, a Britanci ga stavili na "crnu listu": Ko je general Čajko, meta napada u restoranu?

General Aleksandar Čajko, proslavljen kao heroj Rusije, bio je meta napada u Moskvi. Eksplozija u restoranu odnela je tri života. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: Twitter/printscreen

U eksploziji koja je u subotu odjeknula u moskovskom restoranu Balzi Rossi poginule su tri osobe, a više od dvadeset je povređeno. Prema podacima Nacionalnog antiterorističkog komiteta, eksplozivnu napravu donela je dostavljačica koja je takođe poginula, kao i radnik obezbeđenja koji je pokušao da je zaustavi.

U restoranu se u tom trenutku održavala proslava 55. rođendana general-pukovnika Aleksandra Čajka, komandanta Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije.

General nije povređen u napadu, a Telegram kanali bliski vlastima potvrdili su da je bio domaćin proslave, piše Meduza.

Ko je general Aleksandar Čajko?

Ako je zaista bio meta, Aleksandar Čajko je jedan od najviše rangiranih ruskih generala na koje je izvršen pokušaj atentata od početka invazije na Ukrajinu. Za komandanta Vazdušno-kosmičkih snaga imenovan je u maju 2026. godine, a pre toga je obavljao ključne vojne dužnosti. Predvodio je rusku vojnu operaciju u Siriji i ofanzivu na Kijevsku oblast 2022. godine.

Optužen je za brojne ratne zločine i nalazi se pod sankcijama Velike Britanije i Evropske unije, a istovremeno nosi titulu Heroja Rusije, koju je dobio 2020. godine.

Aleksandar Jurjevič Čajko rođen je 27. jula 1971. godine u Moskovskoj oblasti. Njegova biografija, prema javno dostupnim izvorima, prati tipičan vojni put. Nakon završetka Suvorovske vojne škole služio je kao kadet, a 1992. godine bio je u sastavu Zapadne grupe snaga u Nemačkoj. Po povratku u Rusiju napredovao je u Moskovskom vojnom okrugu i postao komandant 2. Tamanske divizije.

Diplomirao je na Akademiji Frunze 2001. godine i na Vojnoj akademiji Generalštaba 2012. godine, ključnoj ustanovi za obuku najvišeg komandnog kadra. Čin general-majora dobio je 2013. godine, a do 2017. komandovao je Prvom tenkovskom armijom, čija su dokumenta pala u ruke ukrajinske vojske tokom povlačenja iz Kijevske oblasti.

Njegovo ime se u medijima najčešće povezuje sa dva perioda. Prvi je služba u Siriji, gde je u dva navrata – od septembra 2019. do novembra 2020. godine, a zatim ponovo 2021. – bio komandant celokupnog ruskog vojnog kontingenta.

Organizacija Hjuman Rajts objavila je 2020. godine izveštaj u kojem analizira delovanje ruske vojske u Siriji, uključujući i period Čajkovog komandovanja. Aktivisti za ljudska prava navode da je tokom komandovanja Surovikina, Serdjukova i Čajka u borbama poginulo najmanje 1.600 civila, uglavnom u okolini Idliba. To uključuje i napade na bolnice izvedene dok je Čajko komandovao ruskim snagama.

Ova organizacija dokumentovala je 46 napada na objekte u kojima nije zabeleženo vojno prisustvo, što prema njihovoj oceni isključuje mogućnost slučajnosti. Ipak, aktivisti nisu uspeli da pronađu konkretne dokaze koji bi te operacije direktno povezali sa Čajkovim naređenjima.

Optužbe za napade na škole i bolnice iznete su na sednicama Saveta bezbednosti UN. Rusija je posedovala koordinate bolnica dobijene preko mehanizma UN za dekonflikciju, ali su ti objekti uprkos tome napadnuti.

Čajko je u januaru 2020. lično izveštavao Vladimira Putina i Sergeja Šojgua o toku operacija, pa je teško pretpostaviti da nije znao za delovanje svojih jedinica. Nakon službe u Siriji, Vladimir Putin mu je 2020. godine dodelio titulu Heroja Rusije. Velika Britanija ga je u junu 2022. stavila na listu sankcionisanih osoba zbog podrške režimu Bašara al-Asada.

Uloga u invaziji na Ukrajinu

Nešto više podataka postoji o Čajkovoj ulozi kao komandanta snaga koje su napadale Kijev u februaru i martu 2022. godine. Ruski vojnici pod njegovom direktnom komandom počinili su brojne ratne zločine nad civilima u Buči i drugim naseljima severozapadno od Kijeva, uključujući ubistva i mučenja.

Više nezavisnih istraga potvrdilo je da su se zločini dogodili tokom ruske okupacije. Ukrajinski tužioci navode da nemaju dokaze da je Čajko izdavao naređenja za konkretne zločine, ali je jasno da su oni počinjeni pod njegovom komandom. Iz javno dostupnih izvora poznato je nekoliko činjenica.

U martu 2022. godine, pre povlačenja ruskih trupa, Čajko je posetio selo Zdviživka, gde se nalazio komandni centar za napad na Kijev. Tamo je odlikovao vojnike.

"Sve jedinice, sve divizije deluju onako kako su obučene. Sve rade ispravno. Ponosan sam na njih", rekao je na snimku od 24. marta.

Čini se da je Čajko tokom ofanzive proveo dosta vremena u Zdviživki, što znači da je mogao direktno da zna šta se događa. Lokalni stanovnici prepoznali su ga na fotografijama koje su im pokazali novinari Associated Pressa tokom istrage u leto 2022. godine.

Novinari AP-a utvrdili su da su ubistva najmanje troje ljudi izvršena u dvorištu kuće u Zdviživki koju su ruski vojnici često posećivali. Londonski analitički centar RUSI, koji je proučavao planove ruske ofanzive, tvrdi da je naređenje za blokiranje i uništavanje otpora doneto na nivou vojnog vrha.

Prema njihovim saznanjima, vojnici su koristili spiskove ruske obaveštajne službe i sprovodili operacije čišćenja kako bi neutralisali potencijalne pretnje. Džek Votling iz RUSI-ja smatra da su takva naređenja morala da prođu preko Čajkovog nivoa komandovanja.

"Treba ga zbrisati sa lica zemlje"

Služba bezbednosti Ukrajine (SBU) objavila je 2025. godine audio-snimak na kojem, kako tvrde, Aleksandar Čajko u martu 2022. naređuje napade na grad Malin i selo Teterevske, zapadno od Kijeva. Na snimku se čuje naređenje jurišnoj avijaciji da "isplanira napad u 5.30 na naselje Teterevske, treba ga zbrisati sa lica zemlje".

Planirana je i upotreba raketne artiljerije poput sistema "Grad" i "Uragan", koji služe za neselektivne napade na široka područja.

Ukrajinske vlasti do trenutka objavljivanja ovog teksta nisu komentarisale eksploziju u Moskvi. Predsednik Volodimir Zelenski u svom redovnom obraćanju osvrnuo se samo na napade na rafineriju u Saratovskoj oblasti i skladišta u Samarskoj oblasti, bez pominjanja događaja u Ulici Barikadnaja.

Drugi napadi na visoke ruske oficire

U Moskvi je ubijen načelnik jedinica za radijacionu, hemijsku i biološku zaštitu Igor Kirilov. Poginuo je u blizini svoje kuće u eksploziji bombe pričvršćene za električni trotinet.

Na ulazu u svoju zgradu u Moskvi napadnut je i zamenik načelnika GRU-a Vladimir Aleksejev. Na njega je pucano iz vatrenog oružja i nalazi se u teškom stanju.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Osumnjiceni za ubistvo Ruskinje iznosi kofer iz stana Izvor: Kurir

(Index/MONDO)