Potraga za stanom u velikim nemačkim gradovima postala je izuzetno teška zbog visokih cena, male ponude i velike konkurencije. Upravo takvu situaciju koriste prevaranti koji lažnim oglasima pokušavaju da namame potencijalne zakupce.
Jedan takav slučaj dogodio se u Hamburgu. Oko 30 ljudi pojavilo se na gledanju stana koji je izgledao potpuno verodostojno. Oglas je prikazivao lepo namešten i moderan stan, navedeni su bili kontakt osoba i adresa firme, a postojala je čak i profesionalna internet stranica sa impresumom.
Problem je bio u tome što vlasnica stana uopšte nije znala da se u njenoj nekretnini održava obilazak.
Među zainteresovanima bila je i novinarka koja se inače bavi upozoravanjem na različite vrste prevara. Kada je shvatila šta se dešava, policija je obaveštena. Policajci su ubrzo stigli na lice mesta, prekinuli obilazak, uzeli podatke od svedoka i pokrenuli istragu zbog sumnje na prevaru.
Kako funkcioniše prevara sa lažnim oglasima?
Prevaranti često objavljuju stanove na poznatim platformama ili društvenim mrežama. Pritom mogu koristiti ime stvarne agencije za nekretnine ili upravnika zgrade, čime oglas deluje verodostojnije.
Nakon telefonskog razgovora pokušavaju da zadobiju poverenje zainteresovanih. Za obilazak im mogu poslati lokaciju sefa sa ključem. Nakon obilaska od potencijalnog zakupca traže dokumente poput SCHUFA izveštaja, potpisanog ugovora, kopije lične karte ili druge lične podatke.
U sledećem koraku mogu zatražiti uplatu depozita, prve kirije ili dodatne naknade. Kada žrtva uplati novac, prevaranti nestaju.
Postoji i varijanta u kojoj lažni stanodavac tvrdi da se nalazi u inostranstvu i zato traži novac unapred ili naknadu za slanje ključa. Ponekad se koriste i video-identifikacija ili ukradeni lični podaci, koji se kasnije mogu zloupotrebiti, na primer za otvaranje bankovnih računa.
Na šta posebno treba paziti?
Policija kao upozorenje navodi nekoliko znakova koji bi trebalo da izazovu sumnju:
- neobično niska cena kirije
- fotografije koje izgledaju suviše dobro da bi bile istinite
- zahtev za uplatu pre provere svih podataka
- IBAN koji nije nemački, odnosno ne počinje sa DE
- sumnjiv ili nepostojeći telefonski broj
- zahtev za slanje ličnih dokumenata bez jasnog razloga
- navodni vlasnik koji tvrdi da je u inostranstvu i ne može lično da pokaže stan
Ovaj slučaj iz Hamburga pokazuje koliko uverljivo takva prevara može izgledati. Stan može stvarno postojati, fotografije mogu biti stvarne, pa čak i naziv firme može biti stvaran – ali oglas svejedno može biti lažan.
Zato potencijalni zakupci ne bi trebalo da veruju samo profesionalnom izgledu oglasa. Posebno treba biti oprezan pre slanja ličnih dokumenata i bilo kakve uplate. Ako nešto deluje sumnjivo, slučaj treba prijaviti policiji.
BONUS VIDEO:
(Fenix/MONDO)