Nemački kancelar Fridrih Merc priprema se da Rusiju označi kao odgovornu za pokušaj napada eksplozivnim dronom na aerodromu Lajpcig/Hale i najavi "opsežne" sankcije, čime bi Berlin dodatno zaoštrio odnos prema Moskvi.
Plan nemačke vlade trebalo bi da obuhvati direktne mere protiv ruskih subjekata, dok Evropska unija paralelno priprema novi paket oštrih sankcija, rekla su za Politiko i nemački list Welt am Sonntag tri zvaničnika upoznata sa razgovorima.
Objava se očekuje početkom sledeće nedelje, u vreme sastanka ministara spoljnih poslova EU u Irskoj. Merc bi, međutim, mogao da je saopšti i ranije.
Berlin sprema potez bez presedana
Jedan od zvaničnika ocenio je da proterivanje pojedinačnih ruskih diplomata ili zatvaranje Ruskog doma u Berlinu više ne bi predstavljalo dovoljan odgovor na incident u Lajpcigu.
Među znatno oštrijim merama koje se razmatraju nalaze se proširene sankcije i dodatno povećanje isporuka oružja Ukrajini. Sagovornici nisu otkrili koje će konkretne poteze Merc najaviti.
Još nije poznato da li Berlin namerava da odgovornost pripiše pojedinačnim ruskim operativcima ili direktno ruskoj vladi.
Nemačka se već priprema za oštru reakciju Moskve i moguće ruske protivmere, naveli su izvori.
Eksplozivni dron navodno ciljao ukrajinski avion
Pokušaj napada na aerodromu Lajpcig/Hale nemački mediji već su snažno povezali sa Rusijom.
Prema njihovim izveštajima, dron napunjen eksplozivom trebalo je da pogodi ukrajinski teretni avion "Antonov", koji se koristi i za transport vojne opreme.
Američke obaveštajne procene takođe direktno povezuju Rusiju sa ovim dronom, objavio je Volstrit džurnal.
Incident ima sličnosti sa nizom sabotaža izvršenih 2024. godine protiv vazdušnog transporta tereta u Evropi, za koje su osumnjičene ruske obaveštajne službe. Moskva je negirala bilo kakvu umešanost.
Za sada nije poznato koji su novi dokazi naveli Berlin da se pripremi za zvanično pripisivanje odgovornosti Rusiji. Prag dokaza za takav potez veoma je visok, zbog čega su nemački zvaničnici ranije izbegavali direktne optužbe.
Merc najavio da će počinioci "platiti cenu"
Merc je ranije najavio "ozbiljne posledice" zbog incidenta u Lajpcigu, ali tada nije imenovao odgovornu državu ili organizaciju.
"Napad dronom u Lajpcigu, između ostalog, pokazuje da se suočavamo sa veoma stvarnim pretnjama", rekao je nemački kancelar.
"Savezna vlada će naterati počinioce hibridnih napada da plate cenu. Platiće za ovo", poručio je Merc.
Nemačka vlada zvanično još nije potvrdila da će optužiti Moskvu.
"Kancelarija se ne bavi spekulacijama. Važno je isključivo zvanično pripisivanje odgovornosti koje će savezna vlada doneti na osnovu sopstvene procene i nakon razmatranja svih rezultata istrage", saopštio je portparol vlade.
"Zeitenwende 2.0"
Dvojica zvaničnika opisala su predstojeći potez nemačke vlade kao "Zeitenwende 2.0", odnosno novu istorijsku prekretnicu u bezbednosnoj i odbrambenoj politici zemlje.
Izraz se nadovezuje na promenu politike koju je bivši kancelar Olaf Šolc najavio nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Do novog zaokreta dolazi u trenutku rastućih tenzija između Rusije i NATO-a i sve većeg broja incidenata na evropskom tlu koje najviši zvaničnici opisuju kao "hibridni rat".
Direktor CIA Džon Retklif ove nedelje je iznenada posetio Moskvu, gde je rusku vladu upozorio da ne podiže tenzije sa NATO-om.
Tajno skladište oružja pronađeno kod Berlina
Na promenu nemačkog pristupa uticalo je i otkriće tajnog skladišta oružja u šumi kod jezera Migelze, u blizini Berlina.
Agenti nemačke unutrašnje obaveštajne službe pronašli su pod zemljom dva poluautomatska oružja, veliku količinu municije i opremu upakovanu u vodootporne kutije.
Oružje je bilo gotovo novo i spremno za neposrednu upotrebu. Istražitelji su ga onesposobili, vratili u skrovište i stavili lokaciju pod nadzor, ali niko nije došao da ga preuzme.
Nemačko savezno tužilaštvo sada istražuje slučaj zbog sumnje da je pripremano teško nasilno delo kojim bi bila ugrožena država.
Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint izjavio je da je reč o situaciji visokog rizika i da je oružje možda bilo namenjeno za napade u Berlinu. Nije direktno optužio Rusiju, ali nije isključio umešanost strane sile.
Niz sumnjivih incidenata u članicama NATO-a
Više bezbednosnih incidenata zabeleženo je proteklih nedelja u državama članicama NATO-a.
U Rumuniji je nekoliko stotina metara od gasnog projekta "Neptun Deep" u Crnom moru pronađen pomorski dron napunjen eksplozivom. Rumunska vojska ga je neutralisala, a predsednik Nikušor Dan za incident je direktno optužio Rusiju.
Slovačka policija je nekoliko dana kasnije sprečila planirani napad podmetanjem požara u fabrici dronova.
Estonske vlasti istražuju moguću rusku umešanost u podmetanje požara u kompaniji koja radi za odbrambenu industriju.
Istrage su pokrenute i zbog eksplozija u fabrikama municije u Italiji i Bugarskoj, ali za sada nema jasnih dokaza da iza tih incidenata stoji ruska sabotaža.
EU proverava 1.600 imena za nove sankcije
Evropska unija paralelno priprema znatno proširenje sankcija Rusiji. Predlog bi trebalo da bude razmatran na neformalnom sastanku ministara spoljnih poslova u utorak i sredu u irskom Viklou.
Prema rečima jednog evropskog diplomate, trenutno se proverava oko 1.600 predloga za uvođenje sankcija. Na spisku se nalazi približno 800 pojedinaca i 800 ruskih kompanija.
Usvajanje novih sankcija očekuje se sredinom oktobra.
Ponovo se razgovara i o korišćenju zamrznute imovine ruske centralne banke, iako bi za taj potez bilo potrebno pridobiti Belgiju, koja mu se dugo protivi.
Najveći deo ruskih državnih rezervi zamrznutih u Evropskoj uniji nalazi se u belgijskoj finansijskoj instituciji Euroclear. Vlada u Briselu strahuje od pravnih posledica i mogućih ruskih protivmera.
"Strategija je da upotrebimo sve što nam je na raspolaganju. Aktiviramo svaki mogući režim sankcija", rekao je jedan diplomata EU.
BONUS VIDEO: