- Pentagon razmatra povlačenje oko 25.000 do 40.000 američkih vojnika iz Evrope, što bi bilo najveće smanjenje prisustva od kraja Hladnog rata.
- Najviše bi bile pogođene Nemačka, Italija i Španija, dok Tramp traži da Evropa preuzme veću odgovornost za sopstvenu odbranu.
- Plan je izazvao protivljenje u Kongresu i upozorenja saveznika da bi takav potez otvorio prostor Rusiji.
Pentagon razmatra plan o povlačenju aviona, ratnih brodova, oružja i desetina hiljada američkih vojnika iz Evrope, uprkos upozorenjima NATO saveznika o rastućoj opasnosti od ruske agresije, objavio je NBC pozivajući se na sedam sadašnjih i bivših zapadnih i američkih zvaničnika.
Reč je o mogućem povlačenju oko jedne trećine američkog kontingenta, odnosno približno 25.000 vojnika, dok pojedini izvori tvrde da bi brojka mogla dostići čak polovinu ukupnih snaga – do 40.000 ljudi.Ako se ovaj plan sprovede, biće to najradikalnije smanjenje američkog vojnog prisustva na evropskom tlu od završetka Hladnog rata, u trenutku kada na kontinentu broje oko 80.000 vojnika.
Smanjenje snaga najviše bi pogodilo Nemačku, Italiju i Španiju, zemlje u kojima se nalazi većina američkih baza. Lideri upravo ovih država ušli su u otvoren sukob sa predsednikom Donaldom Trampom zbog odbijanja da se uključe u američki rat protiv Irana. Tramp mesecima poručuje kako Evropa mora sama preuzeti vodeću ulogu u sopstvenoj odbrani, dok su američki kapaciteti potrebniji za suočavanje sa Kinom, Iranom i narkokartelima.
Pentagon priprema preporuke za Belu kuću
General avijacije Aleksus Grinkevič, komandant američkih i NATO snaga u Evropi, predstaviće analizu sa četiri moguća pravca delovanja ministru odbrane Pitu Hegsetu. Predlozi obuhvataju rezove u avijaciji, mornarici i kopnenim trupama, uz potencijalno premeštanje dela jedinica prema istočnom krilu Saveza. Hegset konačnu preporuku očekuje početkom novembra, nakon čega odluka ide direktno Trampu.
Iz Pentagona zvanično poručuju da je revizija pokrenuta kako bi se vojno prisustvo uskladilo sa Trampovom strategijom "Amerika na prvom mestu". Tokom nedavnih susreta sa liderima NATO-a, Tramp nije skrivao ogorčenje saveznicima, otvoreno zatraživši bespogovornu odanost: "Zašto trošimo stotine milijardi dolara, a njih nema kad nama zatreba? Ne treba nam njihov novac. Imamo daleko najjaču vojsku na svetu, od njih tražim samo lojalnost."
Odluka Vašingtona ima korene i u konkretnim diplomatskim odbijanjima. Vlada italijanske premijerke Đorđe Meloni odbila je da dozvoli korišćenje baze na Siciliji za vazdušne napade na Iran bez prethodnog odobrenja parlamenta, dok je Madrid povukao sličan potez zabranivši Amerikancima pristup bazama na jugu Španije. S druge strane, u Berlinu je smanjenje trupa najavljeno još u maju, na šta je Tramp uzvratio pretnjom da će povući još znatno veći broj vojnika.
Oštro protivljenje u Kongresu i ruske provokacije
Najave masovnog povlačenja izazvale su uzbunu među demokratama, ali i u vrhu Republikanske stranke.
"Smanjenje od 25.000 vojnika ni pod kojim uslovima nije prihvatljivo. Odvraćanje Rusije ne možete raditi jeftino", upozorio je jedan uticajni republikanac u Kongresu.
Kongresmeni podsećaju da je Kongres zakonom zabranio trošenje sredstava za spuštanje broja vojnika ispod 76.000, iako vojni krugovi priznaju da Pentagon taj zakon može zaobići vodeći povlačenje kao "privremene rotacije".
Evropski zvaničnici istovremeno upozoravaju Vašington da ovakav potez direktno otvara prostor Moskvi, koja već vodi obimnu kampanju sabotaža, atentata i upada dronovima kako bi prekinula pomoć Ukrajini. Samo tokom proteklih meseci zabeleženi su napadi dronovima u blizini poljsko-ukrajinske granice, a NATO avioni presretali su i rušili bespilotne letelice iznad vazdušnog prostora Litvanije, Letonije i Rumunije.
Svesne neizvesnosti, pojedine članice već ubrzano povećavaju vojne budžete. Nemačka je podigla izdvajanja za odbranu za četvrtinu, a ministar odbrane Boris Pistorijus otvoreno je na sastanku u Pentagonu priznao neminovnost promena: "Mi Evropljani želimo da skinemo deo tereta s leđa SAD i da s vremenom preuzmemo glavnu odgovornost za konvencionalno odvraćanje u Evropi."
Raskol unutar Trampove administracije
Ideja o povlačenju već mesecima izaziva žestoke sukobe i unutar same administracije u Vašingtonu. Pentagon je već tokom leta nameravao da saveznicima iznese plan o velikim rezovima, ali je to u poslednji čas zaustavio državni sekretar Marko Rubio, nakon čega Stejt department nastoji da ostane uključen u donošenje odluka, dok vojno rukovodstvo celu stvar tretira isključivo kao vojnu logistiku.
General Grinkevič ranije je upozorio zakonodavce da američke baze na Starom kontinentu nisu samo zaštita za Evropu, nego ključna poluga za operacije u Africi i na Bliskom istoku.
"Baze i municija u Evropi omogućavaju nam efikasnije delovanje u drugim delovima sveta. Udaljenosti su kraće, troškovi manji i daleko je lakše projektovati silu", zaključio je komandant američkih snaga.
BONUS VIDEO:
(Index/MONDO)