- Švajcarsko tržište rada postaje teže za visokoobrazovane strance, a nezaposlenost među građanima EU i EFTA raste brže nego među Švajcarcima.
- Istraživanja pokazuju da useljenici na početku zarađuju manje, ali da deo njih posle nekoliko godina stiže i prestiže plate domaćih radnika.
Prema pisanju švajcarskog magazina Bilanc, tržište rada u toj zemlji, za visokoobrazovane strane stručnjake, postaje sve nepristupačnije. List donosi priču Španjolke Karmen P., koja je stigla krajem devedesetih u Cirih s platom od 100.000 franaka u reviziji, a kasnije je prelaskom u medicinsko-tehnološku industriju dostigla gotovo 250.000 franaka.
Nakon gubitka posla iz ekonomskih razloga, danas radi honorarno u nabavci i, kako kaže, teško pronalazi stalno zaposlenje, delom i zbog slabijeg poznavanja nemačkog jezika.
"Švajcarska je nekada bila izuzetno zanimljivo tržište za strance. No vetar se okrenuo, sve je teže naći posao kao stranac ili strankinja", izjavila je Karmen P. za Bilanc.
Prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), stopa nezaposlenosti građana EU-a i EFTA-e u Švajcarskoj u drugom tromesečju 2026. iznosila je 6,6 odsto, znatno više od 3,4 odsto koliko iznosi među Švajcarcima, a reč je o najvišem nivou od 2016. godine za taj period.
Kancelarija za rad kantona Cirih potvrđuje da se broj novih prijava na berzama rada (RAV) među osobama s dozvolom boravka B i visokim obrazovanjem u poslednje tri godine povećao, i to više nego kod švajcarskih tražilaca posla s jednakim stepenom obrazovanja.
Prema istoj kancelariji, stopa nezaposlenosti visokoobrazovanih stranaca u julu 2026. iznosila je 4 odsto, znatno iznad kantonalnog proseka od 2,9 odsto.
Bilanc podseća da je pojam "expat", nekada rezervisan za radnike privremeno upućene u inostranstvo, u međuvremenu postao emocionalno nabijen naziv za visokoobrazovane useljenike iz Evrope, koje se u kampanji uoči referenduma o "Švajcarskoj s 10 miliona stanovnika" u junu 2026. delom okrivljivalo za rast kirija i pretrpane vozove.
Jana Senina, bivša regruterka za Gugl u Cirihu i osnivačica agencije Recruiting Backstage, objašnjava zašto zemlja i dalje privlači strane stručnjake: "Za tražioce posla iz inostranstva Švajcarska je sigurna luka. Vide atraktivne plate i pre svega sigurnost i kvalitet života koji Švajcarska nudi. No potcenjuju visoke troškove života".
Prema iskustvu, novopridošli stranci na prvom radnom mestu u Švajcarskoj u pravilu zarađuju 20 do 30 odsto manje od švajcarskih kolega. "Svesno nuditi niže plate stranim zaposlenima nije održivo", upozorava Senina, dodajući da takvi zaposleni nakon dve do tri godine obično daju otkaz i prelaze na bolje plaćeno mesto.
Reto Felmi, profesor ekonomije na Univerzitetu St. Galen, zajedno je s dvojicom kolega analizirao plate useljenika koristeći podatke penzionog osiguranja (AHV) i utvrdio da useljenici na početku doista zarađuju 5 do 10 odsto manje od uporedive grupe Švajcarkinja i Švajcaraca.
No unutar pet godina taj se odnos preokreće: muškarci s visokom stručnom spremom iz zapadnih i severnih zemalja EU-a naposletku zarađuju čak 14 odsto više od Švajcaraca, dok kod visokoobrazovanih žena razlika dostiže gotovo 30 odsto.
Felmi odbacuje tezu o sistematskom potcenjivanju stranih radnika radi uštede: "Naravno da je za švajcarske kompanije atraktivno pri zapošljavanju radnika iz EU-a nešto uštedeti. No zapošljavanje se u inostranstvu često sprovodi i zato što je tamo ponuda radnih biografija i kvalifikacija jednostavno mnogo veća."
Dodaje da kompanije profitiraju i od informacione asimetrije, budući da strani kandidati pri prvom zapošljavanju nisu dovoljno upućeni u lokalne plate, dok njihova integracija i uvođenje u posao kompaniju dodatno koštaju, što opravdava određeni popust na platu.
Švajcarsko udruženje poslodavaca odbacuje takve navode. Portparol Stefan Hajni izjavio je da nisu upoznati s "pouzdanim naučnim saznanjima" prema kojima visokokvalifikovani stručnjaci iz EU/EFTA prostora sistematski prihvataju popust od 20 do 25 odsto kao "ulaznu cenu" na tržište rada, ističući da se iz istraživanja ne može zaključiti da postoji "sistematsko potcenjivanje".
Drugačije na to gleda Sandro S., Italijan koji već pet godina radi na dobro plaćenim pozicijama u finansijskoj industriji.
"Ko želi atraktivan posao u Švajcarskoj, na početku mora prihvatiti popust na platu. To je cena rada na vrlo atraktivnom mestu s dobrom ravnotežom posla i privatnog života, niskim porezima i sigurnošću", kaže on, dodajući da insistiranje na višoj plati već tokom razgovora za posao iz domovine ne donosi ništa, kompanije uvek nađu nekoga ko će posao obaviti za manje novca.
Pravi finansijski skok, kaže, dolazi kasnije, pri prvoj promeni posla unutar Švajcarske: njemu je plata s početnih 110.000 skočila na 190.000 franaka plus bonus.
Prema ILO-u, ukupna stopa nezaposlenosti u Švajcarskoj u drugom tromesečju 2026. sezonski prilagođeno porasla je na 5,1 odsto, najviše od devedesetih godina.
Matijas Melenej, dugogodišnji kadrovski direktor i osnivač savetodavne firme Peoplexpert, upozorava da otežano tržište rada sada nesrazmerno pogađa upravo strane radnike: "Sada, kad je na tržištu rada teže, otkazi pogađaju upravo strance."
Prema njegovim rečima, useljenici iz EU-a često su zaposleni na visokokvalifikovanim, ali rutinskim poslovima, koje sve više preuzima veštačka inteligencija, dok kompanije zbog pritiska troškova istovremeno sele delove poslovanja u jeftinije zemlje.
Sama Karmen P. potvrđuje taj trend: "Švajcarske kompanije trenutno ponovo sele poslove u zemlje s nižim troškovima rada", kaže ona, dodajući da zbog toga ima utisak da poslodavci sve više daju prednost švajcarskim kandidatima.
Profesor Felmi zaključuje da useljavanje snažno korelira s privrednim ciklusom te da će potražnja stranaca za poslom u Švajcarskoj zbog toga slabiti, a sličan će efekat, prema njemu, imati i širenje veštačke inteligencije: manje poslova zbog tehnološkog razvoja znači i manje useljavanja.
Bilanc navodi i da se u okviru pregovora o Bilateralnim sporazumima III razmatra pooštravanje zaštitne klauzule s EU-om, prema kojoj bi kompanije, u slučaju njenog aktiviranja, morale plaćati doprinos od 4.000 franaka po svakoj zaposlenoj osobi iz EU-a.
Udruženje poslodavaca prema tom predlogu izražava jasnu rezervu, upozoravajući da bi dodatno poskupelo zapošljavanje upravo u ekonomski teškom periodu.
Melenej zaključuje da je privlačnost Švajcarske kao useljeničke destinacije već sada u padu, a očekuje i pojačane tendencije povratka u matične zemlje: "Upravo nemački ekspati u ovakvim napetijim ekonomskim vremenima primećuju da Švajcarska doduše nudi visoke plate i sjajan kvalitet života, ali da je zaštita od otkaza znatno slabija nego u domovini."
BONUS VIDEO: