- Rusija održava prve parlamentarne izbore od početka invazije na Ukrajinu, a očekuje se dominacija Jedinstvene Rusije i stranaka koje podržavaju rat.
- Zapadni lideri i obaveštajne službe strahuju od poteza Kremlja posle glasanja: nove mobilizacije, jačih udara na Ukrajinu ili testiranja NATO-a.
Rusija ovog vikenda održava prve parlamentarne izbore od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Iako u samoj zemlji malo ko očekuje bilo kakvo političko iznenađenje, zapadne obaveštajne službe, analitičari i evropski lideri sa velikom strepnjom prate glasanje.
Za njih ključno pitanje nije ko će pobediti na izborima za 450 poslanika Državne dume, već šta će Vladimir Putin uraditi odmah po zatvaranju birališta, kada je reč o ratu u Ukrajini, novoj mobilizaciji i mogućem direktnom zaoštravanju odnosa sa NATO savezom.
Izbori pod potpunom kontrolom Kremlja
Sistem vlasti u Rusiji funkcioniše kao kontrolisana demokratija u kojoj predsednik ima ogromna ovlašćenja, pa se očekuje da će novi saziv parlamenta ponovo biti pod dominacijom vladajuće Jedinstvene Rusije i stranaka koje podržavaju vojne poteze Moskve.
Lider Komunističke partije Genadij Zjuganov potvrdio je da u Dumi postoji stopostotna saglasnost oko rata, naglasivši da su sve stranke jednoglasno izglasale više od 170 zakona za podršku specijalnoj vojnoj operaciji.
Za Kremlj ovi izbori služe kao demonstracija unutrašnje podrške Putinu, ali i kao odskočna daska za oko 200 ratnih veterana iz Ukrajine koji se kandiduju.
Sa druge strane, jedina registrovana antiratna stranka Jabloko uklonjena je sa izborne liste odlukom Vrhovnog suda, što analitičari tumače kao zabrinutost vlasti da bi antiratna poruka i zahtev za mirom mogli da privuku veliki broj birača, posebno među mladima.
Šta sledi u Ukrajini: Nova mobilizacija ili žestoki udari?
Dok ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da obaveštajne procene ukazuju na to da bi Moskva posle izbora mogla da pozove još oko 300.000 ljudi u novu masovnu mobilizaciju, zapadni analitičari smatraju da bi Putin mogao da izbegne tako rizičan politički potez koji izaziva nezadovoljstvo i izvlači radnike iz ekonomije.
Umesto javno proglašene mobilizacije, verovatnije je da će se Kremlj odlučiti za tihi, fazni prijem ljudstva ili da će se tokom zime primarno osloniti na masovne raketne i dronske napade na ukrajinsku energetsku, vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu kako bi slomio moral u gradovima.
Istovremeno, posledice rata sve više osećaju i sami građani Rusije, gde napadi ukrajinskih dronova na rafinerije izazivaju povremene nestašice goriva, dok rast cena i inflacija sve teže pogađaju svakodnevni život.
Da li Rusija sprema test za NATO?
Paralelno sa izbornim procesom, u evropskim bezbednosnim krugovima vlada alarmantna atmosfera.
Poljski premijer Donald Tusk i francuski predsednik Emanuel Makron upozorili su na obaveštajne podatke koji sugerišu da bi Rusija u narednim mesecima mogla da pokrene napade dronovima ili raketama na teritoriju NATO-a, kako bi testirala Alijansu i dokazala da je Član 5 o zajedničkoj odbrani više teoretski nego praktičan.
Šef češke bezbednosne službe Michal Koudelka izjavio je da bi scenario ruskog testa mogao da usledi za mesece, a ne godine, pri čemu bi mogao da uključi ograničeni upad na teritoriju NATO-a koja se graniči sa Rusijom, provokacije pod lažnom zastavom ili masovnu kampanju uticaja.
Zbog toga Rusija ubrzano širi vojnu infrastrukturu duž granice sa Finskom i Skandinavijom, a obaveštajni podaci pokazuju da deo novoizgrađenih tenkova T-90M ne šalje odmah na front u Ukrajinu, već ih zadržava u rezervi na istočnom krilu Alijanse.
Hibridni rat i taktika sabotaža širom Evrope
Iako zvaničnici baltičkih zemalja pozivaju na oprez u javnim istupima kako se ne bi širila panika koja ide naruku Moskvi, svi obaveštajni šefovi saglasni su da će se ruska kampanja sabotaža u Evropi dodatno intenzivirati.
Strategija Kremlja opisuje se kao eskalacija radi deeskalacije, gde je cilj pritiskanje slabih tačaka u zapadnim društvima kako bi se smanjila podrška Ukrajini i unelo razdor među članice NATO-a. U
čestali napadi na železničku infrastrukturu, objekte namenske industrije, kao i incidenti poput naoružanog drona na aerodromu u Lajpcigu, pokazuju prelazak sa nasumičnog sejanja panike na direktne udare na zapadnu vojnu i privrednu infrastrukturu.
Time se preopterećuju resursi zapadnih obaveštajnih službi koje svaki požar ili kvar moraju da istražuju kao potencijalni teroristički napad, čime se politički pritisak na Zapad nastavlja i nakon zatvaranja biračkih mesta u Rusiji.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO: