Šta to Kina gradi ispod planina? Satelitski snimci otkrili strogo čuvanu tajnu, Peking sprema nešto veliko

Analiza satelitskih snimaka otkrila je intenzivne građevinske radove na najmanje sedam tajnih lokacija širom Kine. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: YouTube printscreen
  • Satelitski snimci ukazuju na intenzivne radove na najmanje sedam kineskih lokacija povezanih s nuklearnim kapacitetima, među njima Pingtong, Zitong i Lop Nur.
  • Stručnjaci smatraju da bi Pingtong mogao biti vezan za proizvodnju plutonijumskih jezgara, dok se Zitong povezuje s testiranjem otpornosti nuklearnog oružja.
  • Iako se infrastruktura širi, nema potvrde da Kina priprema nova nuklearna testiranja, a aktivnosti na Lop Nuru ostaju bez jasnog dokaza o eksperimentu.

Kina ubrzano proširuje i modernizuje svoj nuklearni program, a nove analize satelitskih snimaka ukazuju na intenzivne građevinske radove na najmanje sedam lokacija povezanih s njenim nuklearnim kapacitetima.

Reč je o lokacijama Pingtong, Zitong, Lop Nur, Đijućuan, Mjenjang, Đinta i Guangjuand. Nalazi koje je objavio britanski Telegraf ponovo su usmerili pažnju na razmere kineskog nuklearnog programa i objekte koji se razvijaju daleko od očiju javnosti.

Posebno je zanimljiv Lop Nur, područje u kojem je Kina 1964. godine izvela svoj prvi nuklearni eksperiment. Satelitski snimci poslednjih godina pokazuju nove građevinske radove, tunele, puteve, objekte za podršku i druge aktivnosti na tom području.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da same građevinske aktivnosti ne predstavljaju dokaz da Kina priprema nova nuklearna testiranja. Analiza "Bulletin of the Atomic Scientists" navodi da je na Lop Nuru zabeležena značajna aktivnost, ali da građevinski radovi sami po sebi ne dokazuju nameru izvođenja novih nuklearnih eksplozivnih testova.

Pingtong pod posebnom pažnjom

Jedna od lokacija koja posebno privlači pažnju jeste Pingtong, smešten duboko u planinskom području centralne Kine. Prema analizi satelitskih snimaka, stručnjaci veruju da bi se u ovom kompleksu mogle proizvoditi takozvane "jezgre" (pitovi) – plutonijumske komponente koje predstavljaju centralni deo nuklearne bojeve glave.

Kompleks je poslednjih godina proširivan, a na satelitskim snimcima uočeni su novi bezbednosni objekti, saobraćajna infrastruktura i pomoćni sadržaji.

U blizini kompleksa izgrađeni su i stambeni objekti, sportski tereni i autobuska stanica za prevoz zaposlenih. Na snimcima su, prema analizama, uočena i vojna teretna vozila, ventilacioni sistemi, industrijska oprema i rezervoari za hemikalije.

Analizu Pingtonga ranije je objavio i Njujork tajms, navodeći da stručnjaci na osnovu izgleda objekata procenjuju da bi postrojenje moglo biti povezano s proizvodnjom plutonijumskih jezgara za nuklearne bojeve glave.

Zitong i testiranja

Oko 130 kilometara severozapadno od Pingtonga nalazi se Zitong, još jedan kompleks koji je privukao pažnju analitičara. Na lokaciji je izgrađena cev duga oko 600 metara, a stručnjaci smatraju da bi mogla biti povezana s ispitivanjem otpornosti nuklearnog oružja i njegovih komponenti na različite vrste udara.

U blizini su uočene i kupole za koje se sumnja da bi mogle biti interne testne komore. Na spoljnom poligonu nalaze se nasipi i zemljani zidovi koji mogu služiti za usmeravanje eksplozivnih udara. Reč je, međutim, o procenama na osnovu satelitskih snimaka, a tačna namena pojedinih objekata nije javno potvrđena.

Arsenal raste

Širenje infrastrukture dolazi u trenutku kada Kina ubrzano povećava broj svojih nuklearnih bojevih glava. Prema proceni Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), Kina je u januaru 2026. godine imala oko 620 nuklearnih bojevih glava, u odnosu na oko 600 godinu dana ranije.

SIPRI navodi da Kina svoj arsenal širi brže od bilo koje druge nuklearne sile. SIPRI takođe navodi da je Kina do početka 2026. godine napunila stotine raketa u tri velika polja silosa na severu zemlje, dok je radila na završetku dodatnih silosa u planinskim područjima na istoku.

Istovremeno, kineske vlasti zvanično zagovaraju politiku "ne prve upotrebe" nuklearnog oružja. Peking je takođe potpisnik Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba, ali ga, poput Sjedinjenih Američkih Država, nije ratifikovao.

Pitanje Lop Nura

Lop Nur posebno je važan zbog istorije kineskog nuklearnog programa, ali i zbog aktivnosti zabeleženih poslednjih godina. U februaru 2026. godine američki zvaničnik optužio je Kinu da je 2020. godine izvela nuklearni eksperiment na toj lokaciji. Kina je takve tvrdnje odbacila.

Međunarodni sistem za praćenje nuklearnih proba jeste 22. juna 2020. godine zabeležio dva mala seizmička događaja u blizini Lop Nura, ali Organizacija Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba saopštila je da nije moguće sa sigurnošću utvrditi njihov uzrok. Norveška seizmološka institucija NORSAR takođe je navela da podaci ne isključuju mogućnost da je reč o malom prirodnom zemljotresu.

Zbog toga tvrdnja da je Kina tada izvela nuklearni eksperiment ostaje nepotvrđena. Ono što je vidljivo jeste nastavak građevinskih aktivnosti na području Lop Nura, uključujući nove objekte, tunele, puteve, bušotine i infrastrukturu za podršku.

Šta se menja?

Analitičari kineskog nuklearnog programa poslednjih godina beleže širu modernizaciju - od raketnih silosa i novih sistema za isporuku nuklearnog oružja do infrastrukture povezane s proizvodnjom nuklearnog materijala.

"Bulletin of the Atomic Scientists" navodi da je Kina proširila infrastrukturu u Pingtongu i Zitongu, dok se aktivnosti u Đinti i Đijućuanu povezuju i s kapacitetima za preradu nuklearnog goriva i proizvodnju plutonijuma. Istovremeno, Kina tvrdi da su određeni kapaciteti povezani s njenim civilnim nuklearnim programom.

Upravo zbog nedostatka transparentnosti teško je precizno utvrditi koliko se pojedina postrojenja koriste za civilne, a koliko za vojne potrebe. Ipak, ukupna slika koju daju satelitski snimci i međunarodne procene ukazuje na značajno širenje kineske nuklearne infrastrukture.

Za Peking je nuklearni arsenal deo dugoročne strategije odvraćanja, dok razvoj novih kapaciteta istovremeno izaziva zabrinutost drugih nuklearnih sila i dodatno komplikuje globalne napore u kontroli naoružanja.

Kina tako ulazi u period u kojem se njen nuklearni arsenal više ne posmatra samo kroz broj bojevih glava, već i kroz izgradnju novih postrojenja, silosa, proizvodnih kapaciteta i infrastrukture koja bi mogla omogućiti njegovo dalje povećanje.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

"SVET VIŠE NIJE U RUKAMA G7" Petrović: Kina je neprikosnovena, Zapad gubi dominaciju Izvor: Kurir televizija