Mesec i Mars nikada nisu bili bliže: Divovska raketa Ilona Maska prvi put uspešno stigla u orbitu (Video)

Kompanija SpaceX uspešno je prvi put lansirala divovsku raketu Starship u Zemljinu orbitu. Ovaj istorijski let predstavlja ključan korak ka budućim misijama na Mesec i Mars. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: X/DogeDesigner
  • SpaceX je prvi put uspešno lansirao Starship u Zemljinu orbitu, iako je tokom uspona otkazao jedan motor.
  • Misija je označena kao važna prekretnica za buduće letove ka Mesecu i Marsu, kao i za NASA-ine planove.
  • Tokom leta je u orbitu postavljeno i 26 Starlink satelita nove generacije.

SpaceX je prvi put uspešno lansirao svoju divovsku raketu Starship u Zemljinu orbitu. Let, koji je juče izveden iz Teksasa, ključan je korak prema budućim misijama na Mesec i Mars.

Letelica, koja je sa pogonskim stepenom najveća i najsnažnija raketa ikada izgrađena, poletela je iz postrojenja Starbase u 13:48 po srednjoevropskom vremenu. Bio je to četrnaesti probni let i prvi u kojem je cilj bio obilazak planete.

Kritičan trenutak u orbiti

Iako je tokom uspona otkazao jedan motor, što je moglo da ugrozi ulazak u orbitu, kontrolori misije su procenili da se let može bezbedno nastaviti. Uključili su potisnike koji su letelicu usmerili na planiranu putanju.

Odluka o nastavku misije dočekana je u kontrolnom centru SpaceX-a aplauzom, čime su prekinuta nagađanja o mogućem odustajanju. Ubrzo nakon toga, inženjer Danijel Hjuit, voditelj prenosa uživo, potvrdio je: "Starship je u orbiti."

Kompanija Ilona Maska testira Starship u punoj veličini od 2023. godine, ali su dosadašnji letovi bili isključivo suborbitalni. Takve putanje su jednostavnije i predstavljaju manji rizik jer u slučaju kvara ostaci rakete padaju u Indijski okean, daleko od naseljenih područja. Kontrola rizika je znatno složenija na punim orbitalnim putanjama.

Promena plana leta

Starship je dostigao visinu od približno 275 kilometara. Prema prvobitnom planu, trebalo je da šest puta obiđe Zemlju tokom gotovo 10 sati i sleti u Tihi okean zapadno od Čilea. Međutim, nakon nešto više od sat vremena leta, SpaceX je objavio da se letelica vraća ranije. Sletanje je preusmereno u severni Pacifik, otprilike tri sata nakon poletanja.

Martin Barstou, profesor astrofizike i svemirskih nauka sa Univerziteta u Lesteru, ocenio je ovo dostignuće važnom prekretnicom. "Ovo je ključan trenutak za SpaceX jer je Starship uspešno dostigao orbitu, i to iz prvog pokušaja", izjavio je. Prema njegovim rečima, uspeh označava prelazak sa testiranja na operativnu fazu, u kojoj će letelica moći da prenosi masivne terete potrebne za povratak na Mesec. Barstou je čestitao timu SpaceX-a i dodao da će takav kapacitet lansiranja promeniti svemirsku industriju.

Uspeh misije važan je i za NASA-u, koja sa SpaceX-om planira da koristi Starship za prevoz astronauta na Mesec u sklopu obnovljenih lunarnih programa. Vest je pozitivno odjeknula i među investitorima. Nakon što je kompanija u junu izašla na berzu, cena akcije je isprva naglo porasla, zatim pala, a u međuvremenu je delimično nadoknadila gubitke.

Tehnička izvedba i prethodni neuspesi

Cela raketa na lansirnoj rampi visoka je više od 120 metara. Gornji stepen, sama letelica Starship, nalazi se na pogonskom stepenu Super Heavy. Da bi ostala u orbiti, mora da se kreće brzinom od oko 28.000 kilometara na sat.

Timovi SpaceX-a pratili su odvajanje pogonskog stepena i njegov povratak prema Meksičkom zalivu. Ovog puta kompanija nije pokušala da ga uhvati mehaničkim rukama, kao što je to bio slučaj 2024. godine. Inženjeri su napravili izmene na hardveru i softveru kako bi ispravili probleme sa prošlog leta. Tada je manevar povratka pogonskog stepena prekinut jer su tri motora počela da se lede, pa je stepen pokušao da sleti sa samo osam od 13 motora i grubo udario u vodu. Tokom ovog leta Starship je u orbitu postavio i 26 Starlink satelita nove generacije. Tri satelita bila su opremljena kamerama koje su snimale toplotni štit letelice, a snimci će se koristiti za buduća testiranja.

Pri povratku na Zemlju, Starship je koristio četiri aerodinamična krilca za kontrolu brzine i položaja. Spuštao se vodoravno prema zoni sletanja u severnom Pacifiku. Dok se približavao vodi, letelica se ispravila i usporila, a zatim je nestala u vatrenoj kugli.

Cilj Ilona Maska je razvoj raketa za višekratnu upotrebu, što bi trebalo drastično da smanji troškove i ubrza pripreme za buduće svemirske misije. Put do ovog uspeha, međutim, bio je obeležen neuspesima. U martu prošle godine raketa je eksplodirala nedugo nakon poletanja, a dva meseca kasnije se otela kontroli. Jedan od prethodnih prototipova eksplodirao je i tokom priprema na lansirnoj rampi.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

NASA ILLUMA-T sistem Izvor: NASA