Zbog čega je osuđena žena koja je preživela pogubljenje: Suparnici smrskala lobanju, pa se hvalila morbidnim "trofejom"

Krista Pajk je kao tinejdžerka suparnicu Kolin Slemer u mračnu šumu pod izgovorom da pomire račune, a potom je izvela nezapamćen krvavi pir. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: Tennessee Department of Correction
  • Krista Pajk je osuđena na smrt zbog ubistva Kolin Slemer 1995. godine, kada ju je namamila u šumu i zajedno sa tadašnjim dečkom brutalno napala.
  • Tokom zločina Pajk je žrtvi smrskala lobanju, a na telu je pronađen urezani pentagram; kasnije je pokazivala deo lobanje drugim polaznicima programa Job Corps.

Krista Pajk, jedina žena u američkoj saveznoj državi Tenesi koja čeka izvršenje smrtne kazne, trebalo je u sredu da postane prva žena pogubljena u toj državi nakon skoro 200 godina.

Umesto toga, pokušaj pogubljenja nije uspeo. Ona je primila dve doze pentobarbitala, supstance koja se koristi u smrtonosnoj injekciji, ali je ostala živa. Svedoci iz redova medija izvestili su da su čuli njeno disanje nakon druge doze, a prema rečima njenih advokata, ostala je pri svesti.

Kasnije je prebačena iz zatvora u bolnicu.

Preživela dve smrtonosne injekcije

Neuspeli pokušaj usledio je nakon dramatičnog dana obeleženog intervencijama američkih sudova u poslednjem trenutku. Samo sat vremena pre zakazanog pogubljenja, Apelacioni sud SAD-a za šesti okrug privremeno je obustavio postupak kako bi razmotrio nove argumente odbrane koji se tiču ​​detinjstva Pajkove i okolnosti koje, prema tvrdnjama njenih advokata, nisu bile dovoljno uzete u obzir tokom suđenja.

Vrhovni sud SAD-a naknadno je ukinuo zabranu izvršenja, dozvolivši državi Tenesi da nastavi sa postupkom pogubljenja. Odluka je donesena uz tri izdvojena mišljenja protiv. Sudija Sonja Sotomajor, kojoj su se pridružile sudije Elena Kagan i Ketandži Braun Džekson, upozorila je u izdvojenom mišljenju da se time dozvoljava izvršenje smrtne kazne dok pravni prigovori odbrane još uvijek nisu rešeni.

Nakon što pokušaj pogubljenja nije rezultirao smrću, advokati Pajkove podneli su sudu hitan zahtev za obustavu daljih postupaka. Posle ovog incidenta, guverner Tenesija Bil Li obustavio je sva preostala pogubljenja zakazana u toj državi do kraja godine i naložio nezavisnu istragu slučaja. Državne vlasti tvrde da je tokom postupka ispoštovan utvrđeni protokol.

Zašto je Krista Pajk osuđena na smrt?

Krista Pajk je osuđena na smrt zbog ubistva devetnaestogodišnje Kolin Slemer, učesnice programa "Job Corps" u Noksvilu. Zločin se dogodio 12. januara 1995. godine, kada je Pajkova imala 18 godina.

Prema sudskim zapisima i izveštajima o slučaju, Pajkova je namamila Slemerovu u šumoviti predeo blizu poljoprivrednog kampusa Univerziteta u Tenesiju, pod izgovorom da će zajedno nabaviti marihuanu i rešiti stare nesuglasice oko dečka.

Bila je u pratnji svog tadašnjeg dečka, Tadarila Šipa, koji je u vreme ubistva imao 17 godina. Pajk i Šip su napali Slemerovu, mučili je i tukli komadom polomljenog asfalta, kojim joj je Krista Pajk razbila lobanju.

Na njenom telu, na grudima, je pronađen urezani pentagram.

Telo je pronađeno sledećeg jutra, a Pajkova je uhapšena tri dana nakon ubistva. Nakon zločina, govorila je drugim polaznicima programa "Job Corps" o ubistvu i pokazivala im deo lobanje žrtve.

U vezi sa ovim slučajem uhapšena je i treća osoba, tada osamnaestogodišnja Šadola Piterson. Nakon što je pristala da svedoči protiv Pajk i Šipa, dobila je blažu kaznu, tačnije, uslovnu kaznu.

Pajkova je 1996. godine proglašena krivom za ubistvo prvog stepena i osuđena na smrt. Šip je takođe osuđen za ubistvo, ali pošto je u vreme zločina bio maloletan, nije dobio smrtnu kaznu; umesto toga, osuđen je na doživotni zatvor uz mogućnost uslovnog otpusta.

30 godina u ćeliji smrti

Shodno tome, Pajkova je provela oko 30 godina u "ćeliji smrti" (čekajući izvršenje smrtne kazne).

Poslednjih godina, njen tim odbrane nastojao je da ukaže na okolnosti u kojima je Pajkova odrastala. Prema navodima odbrane i iskazima veštaka, ona je kao dete bila izložena teškom zlostavljanju i seksualnom nasilju.

Tokom postupka, veštaci su takođe svedočili o njenim psihičkim poremećajima, uključujući posttraumatski stresni poremećaj i bipolarni poremećaj.

Odbrana tvrdi da porota tokom prvobitnog suđenja nije dobila potpunu sliku o njenom detinjstvu i traumi, te da su te informacije mogle biti od značaja prilikom odmeravanja kazne. Pitanje da li su ti faktori adekvatno razmotreni bilo je jedan od razloga zbog kojih je savezni apelacioni sud 30. septembra privremeno odložio izvršenje smrtne kazne.

Pajkova nije negirala svoje učešće u ubistvu.

U svojim zahtevima za pomilovanje, tražila je da joj se smrtna kazna preinači u doživotni zatvor. Guverner Li je odbio njen zahtev za pomilovanje, a Vrhovni sud SAD je odbacio njenu molbu za odlaganje pogubljenja neposredno pre nego što je ono trebalo da se izvrši.

Slučaj je privukao dodatnu pažnju zbog činjenice da je Pajkova u vreme ubistva imala 18 godina. Veoma mali broj žena osuđen je na smrt u novijoj istoriji SAD, a Krista Pajk je ostala jedina žena u Tenesiju koja je čekala izvršenje smrtne kazne. Da je pogubljenje sprovedeno, ona bi bila prva žena koju je Tenesi pogubio nakon gotovo dva veka.

(Večernji list/MONDO)

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Anketa - uvođenje smrtne kazne Izvor: MONDO