Kako izgleda jutro na Marsu: NASA snimila prizor koji krije tri milijarde godina staru tajnu (Foto)

Nasin rover Kjuriositi snimio je zoru na Marsu, otkrivši drevne stenovite grebene stare tri milijarde godina, čije će istraživanje pomoći u razumevanju geološke prošlosti Crvene planete. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: X/NASA Mars
  • NASA je objavila fotografiju zore na Marsu koju je snimio rover Kjuriositi, uz prizor nazubljenih stena nastalih pre oko tri milijarde godina.
  • Naučnici veruju da su grebeni jardang nekada bili sediment koji je vetar oblikovao tokom miliona godina, a rover bi do tog sloja mogao da stigne 2027. ili 2028. godine.

NASA je danas objavila fotografiju zore na površini Marsa koju je snimio njen rover Kjuriositi (Curiosity). Na fotografiji se vidi kako Sunčeva svetlost obasjava nazubljene stene nastale pre više milijardi godina, dok vozilo veličine automobila nastavlja da istražuje planetarnog suseda Zemlje.

Rover Kjuriositi sleteo je 2012. godine u krater Gejl (Gale), u blizini Marsovog ekvatora, a od 2014. godine penje se na Maunt Šarp (Mount Sharp), planinu visoku pet kilometara koja se uzdiže sa dna kratera. Fotografiju je snimila kamera Mastcam na roveru sa šest točkova, otprilike sat vremena nakon izlaska Sunca iznad pejzaža u čijoj se daljini nalaze litice oblikovane delovanjem vetra.

"Svetli, nazubljeni vrhovi u daljini su sloj stena koji se po izgledu prilično razlikuje od svih slojeva kroz koje je rover do sada prošao. Smatramo da je nekada bila reč o sedimentu koji je nanosio vetar, možda pesku ili čak pepelu koji je u krater dospeo zbog obližnje vulkanske aktivnosti. Nakon što se sediment pretvorio u stenu, hiljade i hiljade godina delovanja vetra oblikovale su taj sloj u grebene zvane jardang", rekao je planetarni naučnik Ešvin Vasavada iz Nasine Laboratorije za mlazni pogon u Kaliforniji i vođa projekta Kjuriositi.

Prema Vasavadi, sloj jardanga je najverovatnije nastao pre otprilike tri milijarde godina, otprilike u isto vreme kada i ostatak planine. Taj sloj se proteže oko 16 kilometara severozapadnim područjem Maunt Šarpa.

"Međutim, čini se da sloj jardanga nije deo neprekinutog niza slojeva koji čine svojevrsnu slojevitu strukturu Maunt Šarpa. Nastao je nešto kasnije. Nalazi se iznad onoga što geolozi nazivaju diskordancijom, vremenskim jazom tokom kojeg su prethodni slojevi erodirali pre nego što su na njih naneseni novi slojevi", rekao je Vasavada. Rover se tokom postepenog uspona na planinu popeo više od jednog kilometra u visinu, što je najveća visinska razlika koju je neki rover do sada savladao na Marsu, navodi NASA.

NASA se nada da će Curiosity stići do sloja jardanga 2027. ili 2028. godine

Maunt Šarp je izgrađen od slojeva, od kojih svaki beleži jedno razdoblje geološke prošlosti planete. Proučavajući te slojeve, naučnici su saznali više o vodenim površinama koje su davno prekrivale ovo područje.

Bilo je to u vreme kada je Mars bio vlažniji i topliji nego što je danas, kada je hladan i pust. Vasavada je rekao da se NASA nada da će rover stići do sloja jardanga 2027. ili 2028. godine, kada će svojim instrumentima detaljno proučiti njegovu geologiju.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

NASA ILLUMA-T sistem Izvor: NASA