- Nemačka bi do 2045. mogla da padne sa 83,5 na oko 81,8 miliona stanovnika, uz sve starije stanovništvo i 4,7 odsto manje radno sposobnih.
- Berlin, Hamburg, Frankfurt, Minhen i Diseldorf očekuju rast, dok će mnogi istočni i slabije razvijeni regioni gubiti stanovništvo i radnike.
- Studija poručuje da će za privlačenje ljudi biti presudni dobra radna mesta, infrastruktura, briga o deci i jače lokalne finansije.
Očekuje se da će broj stanovnika Nemačke opasti sa 83,5 miliona u 2025. na oko 81,8 miliona do 2045. godine, pokazuju rezultati nove studije Berlinskog instituta za stanovništvo i razvoj (*Berlin-Institut für Bevölkerung und Entwicklung*), sprovedene u saradnji sa Fondacijom Vistenrot, neprofitnom organizacijom koja podržava istraživanja u oblasti stanovanja, urbanog razvoja i društvenih promena, piše DW.
Pad broja stanovnika sam po sebi nije glavni izazov. Značajniji problem predstavlja kontinuirani porast broja penzionera, praćen stalnim smanjenjem radne snage. Predviđa se da će se radno sposobno stanovništvo u celoj Nemačkoj smanjiti za 4,7 odsto do 2045. godine.
"Generacija takozvanih 'bejbi-bumera' odlazi u penziju, dok ih nasleđuju znatno malobrojnije generacije. Stopa nataliteta opada, a imigracija nije dovoljna da nadoknadi sve veći višak umrlih u odnosu na rođene", izjavila je predsednica instituta Katarina Hinc na predstavljanju studije u Berlinu.
Izraz "bejbi-bumeri" odnosi se na osobe rođene šezdesetih godina prošlog veka, kada je godišnji broj novorođenih premašivao milion. Nakon toga, stopa nataliteta je naglo pala i praktično se prepolovila.
Ekonomija je presudna
Iako se broj stanovnika Nemačke možda smanjuje, prema studiji, ovaj trend ni izdaleka nije ujednačen širom zemlje. U godinama koje dolaze, ekonomska privlačnost regiona, kao i finansijska moć koja iz nje proizilazi, postaće još važniji nego danas.
"Pojedini regioni će u narednim godinama izgubiti značajan broj stanovnika i radnika, dok će drugi nastaviti da rastu. Čak i unutar istočne i južne Nemačke, kao i u ruralnim područjima, demografski i ekonomski jaz se produbljuje", istakla je Hinc.
"Demografske promene se odvijaju pred našim očima i njihovi efekti se osećaju širom zemlje", dodala je ona. "Njihove posledice se još uvek mogu ublažiti, ali se više ne mogu izbeći. Što duže budemo čekali, naš manevarski prostor će biti sve uži."
Upozorenje Katarine Hinc deli i Frederik Sikstus iz Berlinskog instituta. Gotovo svaki region sada beleži više umrlih nego rođenih, napominje on, što je posledica višedecenijski niskih stopa nataliteta. Zaključak je jasan: migracije, kako useljavanje tako i iseljavanje, sada oblikuju demografsku putanju regiona. Tokom poslednjih decenija, imigracija iz inostranstva je u više navrata pomogla u stabilizaciji populacionih trendova. Ipak, sama migracija više nije dovoljna da zaustavi starenje društva. Prema studiji, nekoliko faktora je ključno kako bi region ostao privlačan ljudima koji se doseljavaju iz inostranstva ili iz drugih delova Nemačke: visokokvalitetna radna mesta koja nude dobre plate i uslove rada, dovoljna ponuda stručnih radnika za lokalna preduzeća, finansijski snažne opštine, pouzdana briga o deci i efikasna saobraćajna infrastruktura.
Berlin prednjači
Očekuje se da će mnogi veliki gradovi nastaviti da rastu u godinama pred nama, navodi Manuel Slupina iz Fondacije Vistenrot. Studija predviđa da će Berlin prednjačiti, sa očekivanim rastom stanovništva u prestonici za skoro 10 odsto do 2045. godine. Među ostalim gradovima za koje se očekuje da će privući ljude su Hamburg, Frankfurt na Majni, Minhen i Diseldorf u zapadnoj Nemačkoj, kao i Lajpcig, Drezden i Potsdam na istoku zemlje.
Autori studije tvrde da poznata podela na urbana i ruralna područja ne važi svuda. Očekuje se da će i zaleđe mnogih velikih gradova rasti. Dok mlade ljude sve više privlače metropolitanski centri, porodice sa decom češće se naseljavaju u njihovoj okolini.
Među mestima koja će verovatno izgubiti stanovništvo nalazi se i nekoliko velikih gradova u zapadnoj Nemačkoj, uključujući Bremen, Dujzburg, Dortmund i Kajzerslautern, čija ekonomska privlačnost postepeno slabi. Na dnu rang-liste su brojni retko naseljeni regioni, od kojih se veliki broj nalazi u istočnoj Nemačkoj.
Borba za talente
Dvanaest od 20 okruga i nezavisnih gradova sa najslabijim ukupnim ocenama sada se nalazi u istočnoj Nemačkoj, u poređenju sa svega pet u prethodnom preseku iz 2019. godine. Prema studiji, u ovim regionima se očekuje i najstrmiji pad radno sposobnog stanovništva, sa gubicima i do 18 odsto do 2045. godine. Autori zaključuju da će borba za radnike zbog toga postati jedan od ključnih demografskih izazova u decenijama koje dolaze.
U ovoj borbi, smatra se da južne nemačke pokrajine Bavarska i Baden-Virtemberg imaju najsnažnije izglede. Bavarska je posebno visoko rangirana zahvaljujući svojoj stabilnoj ekonomiji, koja beleži rast širom pokrajine, kao i snažnom tržištu rada. Takođe, postoji veća verovatnoća da će žene, starija lica i osobe bez nemačkog državljanstva biti zaposleni u Bavarskoj nego u drugim mestima. Rangiranje pokazuje da su ekonomski uspešniji regioni efikasniji u integrisanju različitih demografskih grupa na tržište rada od onih slabijih.
Kreatori politika moraju pronaći lokalna rešenja
Prema Ustavu Nemačke, država je obavezna da osigura da ljudi uživaju uporedive mogućnosti, a sa njima i izglede za dobar život, bez obzira na to gde žive.
Istraživači nude jasne preporuke kreatorima politika. Oni tvrde da fokus mora biti na rešavanju strukturnih izazova i regionalnih razlika.
"Ono što bi mogao biti pravi odgovor za veliki grad koji raste, nije nužno i pravi odgovor za ruralni okrug koji se smanjuje", naglasio je Slupina. Potrebna su prilagođena rešenja, ali ona zahtevaju odgovarajuće okvire. "Mora da postoji manje stroga regulativa, više prostora za lokalnu inicijativu i veća finansijska sredstva, posebno za opštine i one koji su aktivno angažovani na lokalnom nivou." Njegova poruka je jasna: regionima treba ostaviti da sami kreiraju sopstvenu budućnost.
Lokalne vlasti bi to nesumnjivo pozdravile. Godinama unazad, gradonačelnici i upravnici okruga apeluju na veću finansijsku autonomiju. Trenutno traže veći udeo u ukupnim poreskim prihodima za opštine. S druge strane, savezna vlada i pokrajine tvrde da se i same suočavaju sa budžetskim ograničenjima.
BONUS VIDEO: