Pokrajina koja pliva u resursima želi da se otcepi od svetske sile: Separatisti na referendumu traže nezavisnost

Stanovnici kanadske provincije Alberte, teritorije bogate naftom i prirodnim resursima, izlaze u ponedeljak na istorijski, neobavezujući referendum na kojem će se izjasniti o tome da li žele da ostanu deo Kanade. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: Megan Albu / AFP / Profimedia
  • Stanovnici Alberte izlaze na istorijski, neobavezujući referendum o tome da li pokrajina treba da ostane deo Kanade.
  • Premijer Mark Karni upozorava da spoljni faktori pokušavaju da podele Kanadu, dok ankete pokazuju da oko 70 odsto građana želi ostanak u federaciji.

Reč je o prvom slučaju u istoriji ove pokrajine da se pitanje napuštanja federacije stavlja pred birače, što je izazvalo tektonske političke potrese i direktno upozorenje iz Otave da spoljni faktori pokušavaju da podele i potčine Kanadu.

Iako najnovija istraživanja javnog mnjenja pokazuju da ubedljiva većina građana - oko 70 odsto - želi ostanak u kanadskoj zajednici, dok nezavisnost podržava tek četvrtina birača, sam čin glasanja podigao je tenzije na najviši nivo.

Karni na nogama: "Referendum dolazi u najgorem trenutku"

Kanadski premijer Mark Karni, koji aktivno predvodi kampanju za jedinstvo zemlje, obratio se građanima na skupu u Kalgariju sa dramatičnim upozorenjem. Karni je poručio da pojedini centri moći van granica Kanade aktivno rade na tome da razbiju federaciju kako bi njome ovladali.

Iako nije poimence imenovao američkog predsednika Donalda Trampa, svetske agencije naglašavaju da Karnijeve poruke stižu u jeku otvorenog trgovinskog rata između Otave i Vašingtona, ali i učestalih Trampovih provokacija i pretnji da bi Kanada mogla da postane "51. američka savezna država". Premijer je podvukao da u aktuelnom geopolitičkom trenutku, kada je svet nestabilniji nego ikada, secesionistički potezi idu na ruku isključivo onima koji žele oslabljenu Kanadu.

Šta se zapravo nalazi na glasačkim listićima?

Pred biračima u Alberti naći će se deset pitanja, odštampanih na listićima različitih boja. Devet pitanja bavi se lokalnim nadležnostima - od kontrole imigracije i reforme zdravstvenog i socijalnog sistema, do uvođenja novih pravila za identifikaciju birača.

Ključno je deseto pitanje: da li Alberta treba da ostane kanadska provincija ili da ovlasti lokalnu vladu da započne pravni postupak za raspisivanje obavezujućeg referenduma o punoj nezavisnosti. Premijerka Alberte Danijel Smit raspisala je referendum nakon višemesečnih pritisaka glasnih separatističkih krugova. Njihov glavni argument jeste tvrdnja da Otava administrativnim barijerama guši energetski sektor, dok se novcem od resursa Alberte decenijama subvencionišu siromašniji delovi zemlje.

Pravne prepreke: Zašto put do nezavisnosti nije lak

Čak i ukoliko opcija za otcepljenje osvoji prostu većinu, to ne znači automatski raspad države. Prema kanadskom Zakonu o jasnoći (Clarity Act), donetom nakon tesnih referenduma u Kvebeku 1980. i 1995. godine, nijedna pokrajina nema jednostrano pravo na secesiju.

Zakon nalaže da pregovori mogu početi samo uz "nedvosmislenu većinu" na precizno formulisano pitanje, nakon čega bi usledili dugotrajni pregovori koji zahtevaju promenu saveznog ustava i pristanak svih ostalih provincija i parlamenta u Otavi. Podsećanja radi, separatistički duh ponovo je oživeo i u Kvebeku, gde je Separatistička partija Kvebeka (PQ) nedavno formirala manjinsku vladu i najavila mogućnost trećeg referenduma u budućnosti.

"Kanadski Teksas" ekonomski pupčanom vrpcom vezan za SAD

Albertu s razlogom nazivaju "kanadskim Teksasom". Reč je o teritoriji od 660.000 kvadratnih kilometara - površinski većoj od Ukrajine - na kojoj živi svega 4,3 miliona stanovnika, ali koja poseduje četvrte najveće dokazane rezerve sirove nafte na planeti.

Ova pokrajina je energetsko srce Severne Amerike, a čak 75 odsto svoje proizvodnje nafte i gasa izvozi direktno u Sjedinjene Američke Države. Zbog takve strukture privrede i snažnih petrohemijskih giganata, Alberta je decenijama ekonomski i politički znatno bliža južnom susedu nego centralnoj vlasti u Otavi, što godinama hrani konzervativni i secesionistički sentiment.

Biračka mesta zatvaraju se u ponedeljak u 20 časova po lokalnom vremenu, odnosno u utorak u dva sata ujutru po srednjoevropskom vremenu. Glasački listići brojaće se ručno, a prioritet pri brojanju imaće upravo pitanje o otcepljenju, dok se prvi zvanični preliminarni rezultati očekuju u roku od 48 sati.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

23.01.2026.TRAMP IZAZIVA GLOBALNI OTPOR – ŠTA PLANIRAJU KANADA I FRANCUSKA? Izvor: kurir televizija