- U australijskom Kuber Pediju stanovnici žive pod zemljom zbog vrućina koje leti prelaze 48 °C, a domovi su ukopani i do osam metara duboko.
- Podzemne kuće imaju prirodnu temperaturu od 19 do 25 °C, pa uglavnom nisu potrebni klima-uređaji ni grejanje, a život je i jeftiniji.
- U gradu su pod zemljom i crkve, muzeji, prodavnice i hoteli, a Kuber Pedi je nastao posle otkrića opala 1915. godine.
U Australiji se nalazi gradić Kuber Pedi, u kojem stanovnici žive ispod zemlje, doslovno. Razlog su ekstremne vrućine koje leti u tom delu zemlje prelaze 48 °C. Kako bi se zaštitili od nesnosnih temperatura, meštani su svoje domove, crkve, hotele, pa čak i prodavnice uredili unutar peščarskih brežuljaka.
Kuber Pedi se nalazi na severu Južne Australije, oko 840 kilometara od Adelejda. Podzemne građevine moraju biti ukopane najmanje četiri metra kako bi se obezbedila stabilnost njihovih plafona. Neki domovi nalaze se i osam metara ispod površine.
Takve kuće, lokalno poznate kao dugouts, imaju sve što je potrebno za svakodnevni život, a zahvaljujući prirodnoj izolaciji temperatura se u njima tokom cele godine kreće između 19 i 25 °C.
Zbog toga stanarima uglavnom nisu potrebni klima-uređaji niti grejanje. Neki domovi su toliko prostrani da vlasnici mogu dodatno da ih proširuju kopanjem u stenu, piše "San".
Jeftiniji život pod zemljom
Osim zaštite od vrućine, jedna od glavnih prednosti ovakvog načina stanovanja su niži troškovi. Sabrina Troisi (38) doselila se 2013. godine iz Štutgarta sa suprugom Nikom i dvoje dece. Njihov podzemni dom, smešten oko četiri metra ispod površine, ima dva dnevna boravka, dva kupatila i bazen.
Kuću su platili oko 157.800 evra, znatno manje od prosečne cene nekretnine u Adelejdu, koja iznosi oko 490.600 evra.
Sabrina radi u rudniku i muzeju opala Umuna, a život pod zemljom posebno ceni zbog tišine i prijatne temperature.
"Život pod zemljom znatno je jeftiniji nego na površini. Ne morate da grejete niti da hladite prostorije, a unutra vam treba samo osvetljenje. Čim zatvorite vrata, sve utihne. Potpuni je mrak i tišina, idealno za spavanje. Obožavam da spavam pod zemljom", objasnila je.
Priznaje da je jedina neobičnost to što bez prozora ne može da proveri kakvo je vreme. Ipak, to joj ne predstavlja problem jer kiša u tom području retko pada.
Ceo grad ispod pustinje
Podzemni život u Kuber Pediju ne svodi se samo na stanovanje. U peščaru su uređene crkve, muzeji, prodavnice i hoteli, a pod zemljom se nalaze čak i barovi i berbernice.
Jedna od neobičnijih gradskih atrakcija ipak se nalazi na površini. Reč je o golf-terenu bez trave, na kojem igrači sa sobom nose male komade veštačke trave kako bi imali odgovarajuću podlogu za udarac. Zbog visokih temperatura golf se često igra noću, uz pomoć loptica koje svetle u mraku.
Grad nastao zahvaljujući opalima
Istorija Kuber Pedija počela je 1915. godine, kada je četrnaestogodišnji Vili Hačison tokom potrage za vodom sa očevom grupom tragača za zlatom pronašao opale. Vest o otkriću privukla je rudare iz različitih delova sveta, koji su u tom području počeli da tragaju za dragocenim kamenjem.
Zbog ekstremnih vrućina, nedostatka vode i rojeva muva, prvi stanovnici počeli su da kopaju skloništa u brdima. Takav način gradnje dodatno su prihvatili vojnici koji su se vratili iz Prvog svetskog rata, a s vremenom je nastala zajednica poznata po podzemnim domovima i rudnicima opala.
Svakodnevica u pustinji
Život u Kuber Pediju nije bez izazova. Kiša je retka, a grad se vodom snabdeva iz udaljenih podzemnih izvora. Zimske noći mogu biti veoma hladne, pa prijatna temperatura podzemnih domova stanovnicima znači mnogo i van letnjih meseci.
Uprkos izolovanosti i surovim uslovima, Kuber Pedi već duže od jednog veka privlači ljude koji tamo dolaze zbog opala, ali i zbog neobičnog načina života. Za jedne je to mesto na kojem se nadaju da će pronaći bogatstvo, a za druge miran dom daleko od užurbanih gradova.
BONUS VIDEO: