Otkrivena velika slabost NATO-a: Ako dođe do rata sa Rusijom, ovo će im biti glavni problem

Nova studija upozorava da bi NATO mogao da se suoči sa nestašicom mlaznog goriva u budućem ratu zbog smanjenja kapaciteta rafinerija u Evropi. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: EPA Robert Ghement, Daniel MIHAILESCU / AFP / Profimedia
  • Nova studija upozorava da bi NATO u budućem ratu mogao da ostane bez dovoljno mlaznog goriva zbog manjka rafinerija i pada prerade nafte u Evropi.
  • Istraživači navode da bi potrebe avijacije u sukobu po članu 5 mogle da premaše zalihe već od sredine 2030-ih, čak i uz korišćenje civilnih rezervi.
  • Kao rešenje predlažu očuvanje rafinerijskih kapaciteta, veće strateške rezerve i brži razvoj alternativnih avio-goriva.

Snage NATO-a mogle bi da se suoče sa nestašicom mlaznog goriva u budućem ratu, jer evropsko napuštanje fosilnih goriva i smanjenje kapaciteta za preradu nafte stvaraju opasne ranjivosti, upozorava nova studija.

Studija koju je podržao NATO, objavljena u septembru, pokazala je da bi, ukoliko u narednoj deceniji dođe do velikog sukoba koji bi uključivao evropske članice i severnoamerička pojačanja, potrebe vazduhoplova alijanse za gorivom mogle da nadmaše raspoložive zalihe, piše Politiko.

Ova upozorenja dolaze u trenutku kada su rusko hibridno ratovanje i kampanje sabotaža poslednjih meseci izazvali novu zabrinutost od direktnog sukoba sa Moskvom. Međutim, baš dok se odbrambeni budžeti vredni više milijardi evra širom bloka troše na avione, tenkove, rakete i dronove, istraživači navode da bi upravo ograničenja u snabdevanju gorivom mogla da osujete svaki budući otpor.

"Iz perspektive vojne spremnosti, pristup gorivu... ima ogroman značaj. NATO-u je potrebno pouzdano snabdevanje energentima za odvraćanje i odbranu, a ponekad te potrebe kolektivne odbrane znače da vojska mora imati prioritet", rekao je visoki vojni zvaničnik NATO-a.

Istraživači NATO-a delimično su okrivili politike dekarbonizacije EU i savezničkih zemalja za manjak goriva, navodeći da su one stvorile tržišne podsticaje za obnovljive izvore energije i podstakle zatvaranje rafinerija nafte na koje se vojska oslanja za pravljenje zaliha - ostavljajući evropski deo NATO-a "u deficitu sa dizelom i mlaznim gorivom", kako su istakli.

"Izveštaj je distribuiran na prilično visokom nivou unutar NATO-a i širom alijanse", izjavio je portparol NATO centra izvrsnosti za energetsku bezbednost, koji je izradio ovo istraživanje. "Hitnost ovog izveštaja i modeliranja u njemu... nesumnjivo je motivisana trenutnom geopolitičkom situacijom."

Podaci udruženja FuelsEurope i Evropske komisije pokazuju da je otprilike četvrtina rafinerija nafte na kontinentu zatvorena od 2009. godine, čime su izbrisani milioni barela dnevnog regionalnog kapaciteta, a Evropa je ostala sa oko 70 operativnih postrojenja sposobnih da obezbede domaću proizvodnju mlaznog goriva.

Šta NATO može da učini kako bi povećao svoje rafinerijske kapacitete predstavlja "dobro pitanje" koje ostaje bez odgovora, rekao je visoki evropski bezbednosni zvaničnik, dodajući da to "nije razlog za odustajanje od zelene tranzicije".

Nova studija se takođe poklapa sa naporima Brisela da poveća rafinerijske kapacitete bloka, koji su u proteklih 20 godina opali za 10%, što ima posledice po odbranu, na šta je komesar EU za energetiku Dan Jergensen upozorio u javnom obraćanju prošlog meseca.

Studija odražava nezavisne nalaze centra NATO-a, a ne zvaničnu politiku alijanse. Ipak, ovaj centar deluje kao ključno istraživačko čvorište za energetsku bezbednost. Sa sedištem u Vilnjusu, u Litvaniji, on pruža strateške i operativne podatke članicama alijanse.

"Sistem dostiže svoje granice u onome što smo modelirali kao sukob punih razmera u evropskom delu NATO-a pokrenut Članom 5, uz značajno raspoređivanje severnoameričkih snaga. U realno najgorem scenariju... nikakva količina ograničenja u civilnom sektoru ne može da uravnoteži sistem od sredine 2030-ih bez intervencije", napisali su istraživači.

Član 5 predstavlja pakt o kolektivnoj odbrani NATO-a i propisuje da se napad na jednu članicu NATO-a smatra napadom na sve članice.

Međutim, čak ni zaplena sveg raspoloživog civilnog mlaznog goriva u narednoj deceniji ne bi bila dovoljna, pokazala je studija.

"Od 2035. godine, potpuna rekvizicija civilnih zaliha i dalje ostavlja nepokrivenih 4,7 Mt mlaznog goriva", napisali su istraživači, "a taj manjak raste i do 50 Mt do 2050. godine."

Ipak, istraživači tvrde da se kriza može izbeći i da zahteva hitne promene unutar NATO-a. Oni preporučuju da savezničke vlade očuvaju rafinerijske kapacitete, prošire strateške rezerve goriva, ubrzaju proizvodnju alternativnih avio-goriva, diverzifikuju uvoz i optimizuju vojnu potrošnju goriva kroz veću efikasnost.

"Dobra strana energetske tranzicije iz ugla bezbednosti snabdevanja gorivom za potrebe odbrane jeste to što uvođenje alternativnih goriva unutar Evrope obezbeđuje ono što nazivamo dodatnošću snabdevanja", rekao je portparol centra, koji je podržao nastojanja bloka da postane energetski samodovoljan. "Dakle, to je novi oblik snabdevanja tržišta koji može biti domaće proizvodnje, čime se izbegava zavisnost od međunarodnih lanaca snabdevanja sirovom naftom."

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute ponovio je zabrinutost iznetu u izveštaju na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, priznavši da je alijansa zabrinuta zbog nedostatka rafinerija u slučaju rata sa Rusijom.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Nikola Vujinović: Rusija nema nikakav interes da napadne Evropu Izvor: Kurir televizija

(MONDO)