Ko je Matan Kahana, novi predsednik izraelskog Kneseta: Dok je trajalo glasanje, ljudi urlali "Sramota!" u parlamentu

Izborom bivšeg borbenog pilota i saveznika Gadija Ajzenkota na čelo izraelskog parlamenta, opozicioni blok preuzeo je kontrolu nad zakonodavnom agendom i najavio poništavanje ključnih zakona odlazeće Netanjahuove vlade. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: Gil Cohen Magen / Xinhua News / Profimedia
  • Izraelski parlament izabrao je Matana Kahana za novog predsednika Kneseta, čime je opozicija dobila veći uticaj nad zakonodavnom agendom. Kahana je dobio podršku 66 poslanika, dok je kandidat Likuda Ofir Kac osvojio 52 glasa.
  • Ajzenkotov blok sada kontroliše plenarnu sednicu i ključne odbore, a među prioritetima su poništavanje reformi pravosuđa i pokretanje državne istrage o napadu Hamasa 7. oktobra 2023.

Politička pozicija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua pretrpela je u utorak ozbiljan udarac nakon što je parlament izabrao novog predsednika Kneseta, čime je opozicija dobila veći uticaj na zakonodavnu agendu, piše CNN.

Matan Kahana iz stranke "Jašar", koju predvodi Gadi Ajzenkot, izabran je za 26. predsednika Kneseta. On je na toj funkciji zamenio Amira Ohanu iz Netanjahuove stranke Likud. Prema podacima portparola Kneseta, Kahana je dobio podršku 66 poslanika.

Foto: Emmanuel DUNAND / AFP / Profimedia

Poslanici su glasali odvojeno o kandidatima, umesto da se izjašnjavaju na neposrednom glasanju između njih dvojice. Kandidat Likuda, šef poslaničke grupe vladajuće koalicije Ofir Kac, dobio je podršku 52 poslanika u posebnom glasanju.

Ovo glasanje predstavlja prvi značajan potez bloka predvođenog Ajzenkotom u nastojanju da promeni pravac rada parlamenta, nakon što je Netanjahu izgubio većinu u Knesetu na izborima 27. oktobra.

Premijer i njegova koalicija desničarskih i ultraortodoksnih stranaka osvojili su svega 53 od ukupno 120 poslaničkih mesta. Opozicija ima 67 mandata, uključujući 48 mesta koja pripadaju četirima jevrejskim strankama i rekordnih 19 mandata dve arapske stranke – Zajedničke liste i stranke Raam.

Ajzenkot, kome je predsednik Izraela Isak Hercog ranije ovog meseca poverio mandat za formiranje nove vlade, ima još najviše četiri i po nedelje da zameni Netanjahua, ali put do preuzimanja vlasti i dalje je komplikovan.

Ipak, njegov blok sada kontroliše plenarnu sednicu Kneseta, ključne funkcije i zakonodavnu agendu. Planira da iskoristi te pozicije za pojačan nadzor i ograničavanje delovanja Netanjahuove tehničke vlade, koja će ostati na funkciji do formiranja nove.

Ajzenkot je u utorak izjavio da je imenovanje Kahane "ispravan demokratski potez koji odražava apsolutnu većinu građana koji su glasali za promene".

Ajzenkotov blok već je imenovao privremene predsednike važnih parlamentarnih odbora, uključujući odbore za finansije i odbranu, čime je proširio nadzor nad budžetom i strateškim pitanjima.

Avigdor Liberman, lider opozicione stranke "Izrael naš dom", koji sada predsedava Odborom za spoljne poslove i odbranu, već je najavio da će pozvati sve šefove bezbednosnih službi na informativne razgovore.

Jedan od glavnih zakonodavnih prioriteta opozicije jeste poništavanje reformi pravosuđa koje je sprovela odlazeća Netanjahuova koalicija i koje su 2023. godine izazvale nezapamćene proteste širom zemlje.

Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Kritičari tih reformi tvrdili su da su oslabile demokratske institucije Izraela i sudski nadzor nad radom vlade.

Već su formirani posebni odbori čiji je zadatak da ponište zakon kojim je promenjen način izbora sudija, kao i zakonodavstvo kojim su ograničena i oslabljena ovlašćenja državnog tužioca.

Formiran je i poseban odbor za poništavanje reforme medijske regulative, kojom je proširen uticaj vlade na sektor komunikacija i informisanja.

Ajzenkotov blok takođe je obećao da će pokrenuti osnivanje državne istražne komisije koja bi ispitala propuste koji su doveli do napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine. Netanjahu je do sada odbijao da pokrene takvu istragu.

Netanjahu i njegovi saveznici pokušali su da spreče izbor Kahane i ospore njegov legitimitet, tvrdeći da njegov izbor zavisi od podrške arapskih stranaka, iako su i sami u više navrata tražili podršku arapskih poslanika u parlamentu.

Tokom glasanja, poslanici Netanjahuovog bloka uzvikivali su "sramota" svakom arapskom poslaniku koji je glasao za Kahana.

Likud je nakon glasanja osudio njegov izbor, nazvavši ga "najnižom tačkom u istoriji Kneseta" i tvrdeći da je Kahan izabran glasovima onih koje je ta stranka označila kao "pristalice terorizma".

Predsednik Kneseta treći najviši zvaničnik Izraela

Predsednik Kneseta treći je najviši zvaničnik Izraela, posle predsednika države i premijera, i rukovodi zakonodavnom granom vlasti.

Predsedava parlamentarnim sednicama, predstavlja Kneset u međunarodnim odnosima i dočekuje strane zvaničnike u poseti Izraelu. Takođe obavlja funkciju vršioca dužnosti predsednika države kada je predsednik u inostranstvu ili nije u mogućnosti da obavlja svoje dužnosti.

Predsednici Kneseta imaju pravo da budu sahranjeni u posebnom delu groblja na brdu Hercl u Jerusalimu, zajedno sa bivšim predsednicima države i premijerima.

Ko je Matan Kahana?

Matan Kahana je prvi put izabran u Kneset 2019. godine, kao član stranke Jamina, saveza desničarskih partija koji je predvodio Naftali Benet. Bio je ministar verskih službi u vladi Beneta i Jaira Lapida, a kasnije se pridružio stranci desnog centra koju je predvodio Beni Ganc. Uoči izbora prošlog meseca zauzeo je peto mesto na izbornoj listi Ajzenkotove stranke Jašar, piše izraelski list Harec.

Matan Kahana je rođen u Haifi 1972. godine, a veći deo prve tri godine života proveo je u Njujorku, gde mu je otac studirao. Odrastao je u verskom cionističkom poljoprivrednom naselju južno od Tel Aviva, a potom je pohađao ješivu u Jerusalimu.

Kahana je religiozni Jevrejin koji nosi pletenu kipu. Oženjen je, ima četvoro dece, živi u jednom poljoprivrednom naselju u centralnom Izraelu i diplomirao je pravo na Univerzitetu Bar-Ilan.

U Izraelske odbrambene snage (IDF) stupio je 1990. godine, gde je služio u elitnoj jedinici za specijalne operacije Saje-ret Matkal, zajedno sa Naftalijem Benetom.

Početkom 1994. godine, nakon završetka službe u toj jedinici, odlučio je da pređe u izraelsko ratno vazduhoplovstvo i postane pilot borbenog aviona.

Foto: Gil Cohen Magen / Xinhua News / Profimedia

Po završetku letačke obuke raspoređen je u eskadrilu aviona F-4 "Fantом". Kasnije se prekvalifikovao za pilota aviona F-16, napredovao u službi i na kraju preuzeo komandu nad čitavom eskadrilom tih borbenih aviona.

Učestvovao je u Drugom libanskom ratu 2006. godine, kao i u brojnim vojnim operacijama u Pojasu Gaze. Iz vojske se penzionisao 2018. godine u činu pukovnika, mada je kao rezervista nastavio da učestvuje u letačkim misijama još dve godine.

U januaru 2019, manje od godinu dana nakon završetka svoje 28-godišnje vojne karijere i svega nekoliko meseci pre izbora za Kneset, Kahana se pridružio Benetovoj stranci i zauzeo četvrto mesto na njenoj izbornoj listi.

Međutim, stranci je nedostajalo svega 1.454 glasa da pređe izborni prag, zbog čega nije uspela da uđe u Kneset.

Politički zastoj koji je usledio doveo je do novih izbora u septembru iste godine. Kahana je tada zauzeo sedmo mesto na izbornoj listi stranke Jamina. Stranka je osvojila sedam mandata, a Kahana je narednog meseca prvi put položio zakletvu kao poslanik.

Kahana je ostao u stranci još tokom dva izborna ciklusa, sve do juna 2021. godine, kada ga je Benet, tada već premijer, imenovao za ministra verskih službi. Njegov mandat obeležili su ambiciozni pokušaji reforme ključnih verskih službi.

Među njima je bio plan da se izdavanje potvrda o košer standardima za hranu, klanice i poslovne objekte otvori za privatne pružaoce usluga. Taj predlog izazvao je ogorčenje Glavnog rabinata, čiji je monopol nad tim poslovima bio ugrožen.

Kahana je predložio i sveobuhvatne promene sistema prelaska u judaizam, nastojeći da okonča monopol Glavnog rabinata nad konverzijama tako što bi omogućio opštinskim rabinima da ih obavljaju.

Vlada Beneta se raspala, a reforme u oblasti konverzije nikada nisu sprovedene. Reforma košer sertifikacije poništena je ranije ove godine, kada je Kneset usvojio zakon koji je podržala vladajuća koalicija, a kojim je rabinatu i verskim savetima vraćena isključiva nadležnost za izdavanje košer sertifikata.

Kahana je podneo ostavku na mesto ministra u maju 2022. godine i vratio se u Kneset kako bi pomogao u očuvanju krhke Benetove koalicije.

Na izborima u novembru 2022. godine, koji su omogućili Netanjahuu povratak na vlast, zauzeo je deveto mesto na izbornoj listi Gancove stranke Nacionalno jedinstvo.

Napustio je tu stranku i Kneset u julu 2025. godine, a kasnije iste godine pridružio se Ajzenkotovoj stranci Jašar.

Tokom političke karijere Kahana je pripadao strankama desnog centra i uglavnom zastupao umerenije stavove od mnogih drugih političara verskog cionističkog pokreta.

Ipak, zadržao je čvrste stavove o izraelskim naseljima na Zapadnoj obali i teritorijalnim pretenzijama Izraela.

U avgustu 2025. godine, nakon što je napustio Kneset, a pre nego što se pridružio stranci Jašar, govorio je o ratu u Gazi u intervjuu za list Maariv. Tom prilikom izjavio je da podržava pozive na okončanje vojne kampanje i postizanje sporazuma sa Hamasom kako bi se obezbedilo oslobađanje preostalih talaca.

"Pokušaj da se, s jedne strane, oslobode svi taoci, a da se istovremeno uništi Hamas… nije održiv", rekao je za ovaj medij.

"Svet više ne može da podnese ono što se dešava u Gazi", izjavio je, dodajući da i u samom Izraelu postoji podrška javnosti za okončanje rata i postizanje sporazuma o taocima.

U istom intervjuu podržao je osnivanje državne istražne komisije koja bi ispitala napade od 7. oktobra, inicijativu koju bi mogao da pomogne u sprovođenju ukoliko postane predsednik Kneseta.

Iako je taj stav u skladu sa pozicijama njegovih političkih saveznika, njegovi stavovi o izraelskim naseljima bliži su stavovima lidera odlazeće vlade.

U decembru 2024. godine, dok je bio poslanik Gancove stranke Nacionalno jedinstvo, Kahana je u intervjuu za javni radio Kan izjavio da je "Gaza zemlja Izraela" i nagovestio da bi preseljenje izraelskog stanovništva u Pojas Gaze moglo da bude jedna od opcija kojima bi Izrael mogao da pribegne u budućnosti.

"Kao desničar, težim tome da omogućim Jevrejima da žive na svakom pedlju zemlje Izraela, a Gaza je zemlja Izraela. Mogu li da kažem da to treba da se dogodi uskoro? Ne", rekao je tada.

Kahana je više puta na društvenim mrežama hvalio pokret izraelskih naseljenika na Zapadnoj obali. U objavi na Fejsbuku u februaru opisao je naselja kao "bezbednosnu prednost za državu Izrael".

Uoči izbora, međutim, zauzeo je nešto nijansiraniji stav tokom razgovora sa srednjoškolcima koji su se pripremali za služenje vojnog roka.

Iako je priznao da se nasilje koje izraelski naseljenici vrše nad Palestincima mora zaustaviti, sam izraz "nasilje naseljenika" opisao je kao "gnusan".

Kahana je tvrdio da su naseljenici "bili među prvima koji su pritekli u pomoć zajednicama na granici sa Gazom" tokom napada 7. oktobra.

"Sada moramo da priznamo da na Judeji i Samariji postoje nacionalistički zločini", rekao je, koristeći biblijske nazive za Zapadnu obalu.

Ti zločini „štete državi Izrael, neetični su, nisu u skladu sa jevrejskim vrednostima i nanose štetu pokretu naseljenika“, dodao je.

Godine 2022, dok je obavljao funkciju ministra u vladi Beneta i Lapida, Kahana je izazvao buru reakcija svojim izjavama o izraelskim Arapima, zbog kojih je bio optužen da zagovara etničko čišćenje.

Prema izveštaju izraelskog javnog servisa Kan, Kahana se obraćao srednjoškolcima u jednom jevrejskom naselju na Zapadnoj obali kada je snimljen kako govori: "Kada bi postojalo dugme koje bih mogao da pritisnem i kojim bi svi Arapi nestali, kada bih mogao da ih pošaljem brzim vozom u Švajcarsku i omogućim im da tamo žive neverovatnim životom, želeo bih im sve najbolje na svetu u Švajcarskoj - pritisnuo bih to dugme."

Međutim, dodao je: "Takvo dugme ne postoji; očigledno je da nam je suđeno da na ovoj zemlji postojimo u nekom obliku."

Kahana se kasnije izvinio zbog te izjave i na društvenim mrežama rekao da je njegova namera bila da ukaže na potrebu za dugoročnim rešenjem zasnovanim na suživotu.

"Ni mi ni Arapi nećemo otići odavde, tako da moramo da pronađemo način da živimo zajedno na ovom prostoru", napisao je na društvenim mrežama, priznajući da "nije bio uspešan u izboru reči".

U istoj objavi, Kahana je takođe odbacio rešenje o dve države, tvrdeći da Palestinci ne bi prihvatili sporazum zasnovan na granicama iz 1967. godine zato što "govore sebi da su oni ti koji su oduvek živeli ovde, a da smo mi došli i proterali ih".

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

BIA GA IMALA NA RADARU, A ON KRENUO U KRVAVI PIR Nemačka ga najurila zbog terorizma, a onda je puklo u Beogradu: Ko je zapravo Dario i odakle stižu naređenja?  Izvor: Kurir televizija