Novinar BBC-ja pitao Putina da li je spreman da okonča rat u Ukrajini: Otkrio šta očekuje od Kijeva

Ruski predsednik Vladimir Putin govorio je o mogućnosti okončanja rata u Ukrajini nakon sastanka sa Donaldom Trampom i Si Đinpingom u Kini. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: EPA/VLADIMIR SMIRNOV/SPUTNIK/KREMLIN POOL MANDATORY CREDIT
  • Putin je posle sastanka sa Trampom i Si Đinpingom rekao da je razgovor bio ozbiljan i koristan, ali da nije reč o novom formatu redovnih susreta.
  • Poručio je da Rusija želi kraj sukoba u Ukrajini, ali je ponovo zatražio da Kijev prihvati kompromise i povuče snage iz preostalog dela Donbasa.

Dugogodišnji dopisnik BBC-ja iz Rusije Stiv Rozenberg direktno je u kineskom Šenženu, nakon trilateralnog sastanka Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga, upitao ruskog predsednika da li je spreman da okonča rat u Ukrajini. Snimak razgovora objavio je na društvenoj mreži X.

Rozenberg je podsetio Putina na usvojenu deklaraciju o miru i njegovu raniju izjavu da SAD, Rusija i Kina snose zajedničku odgovornost za održavanje međunarodnog mira i bezbednosti, istakavši da je to u suprotnosti sa činjenicom da Rusija nastavlja napade na Ukrajinu.

Ruski predsednik je odgovorio da Moskva želi kraj sukoba, ali je ponovo zatražio da se ukrajinske snage povuku sa preostalog dela Donbasa koji ruska vojska nije uspela da osvoji.

Putin o sastanku sa Trampom i Si Đinpingom

Na početku razgovora novinar BBC-ja zatražio je od Putina da oceni sastanak sa američkim i kineskim predsednikom, odnosno da odgovori da li je reč o početku novog formata globalne bezbednosti ili samo o "lepoj slici" trojice lidera za stolom.

Upitao ga je i da li ga je Donald Tramp tokom razgovora nagovarao da zaustavi rat.

"Ni jedno ni drugo. To nije bila samo slika za kamere, već ozbiljan zajednički rad. Da li je to početak novog formata? Za sada nije, jer se nismo dogovorili da ćemo se u ovom sastavu redovno sastajati", odgovorio je Putin.

Dodao je da su se sva trojica saglasila da je sastanak bio koristan i sadržajan, kao i da je njegov cilj pronalaženje obostrano prihvatljivih rešenja u oblasti bezbednosti, bez nametanja odluka drugim državama.

Foto: truthsocial/@realDonaldTrump

Putin optužio Ukrajinu za napade

Odgovarajući na pitanje o ruskim napadima na Ukrajinu, Putin je odgovornost pokušao da prebaci na Kijev, ne pominjući činjenicu da je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.

"A niste primetili napade na Krimski most, potpuno civilni objekat? Kao ni četrdesetodnevnu operaciju napada na ruske energetske objekte i naše tankere, najavljenu 4. juna ove godine? Zar to nisu ozbiljni udari? Zato bi bilo u najmanju ruku netačno govoriti da je to isključivo inicijativa ruske strane", izjavio je Putin.

Otkrio šta traži od Ukrajine za kraj rata

Ruski predsednik potom je naveo da su i Si Đinping i Donald Tramp izrazili želju za okončanjem rata.

Istakao je da "Rusija nema nikakvu želju da nastavi ovaj oružani sukob", ali je odgovornost za nastavak rata ponovo prebacio na ukrajinsko rukovodstvo, koje je nazvao "režimom nastalim državnim udarom".

"Pitanje danas nije na nama, već na ukrajinskoj strani. Ako žele da okončaju sukob, neka pristanu na kompromise koje su Amerikanci predložili još pre Enkoridža. Mi smo na njih pristali i sada je red na Ukrajinu", rekao je Putin.

Ruski predsednik ponovio je zahtev da se ukrajinske snage povuku sa preostalog dela Donbasa.

"Ukrajina kaže da će još neko vreme zadržati preostalih 10 odsto teritorije Donjecka. Ali ako ih zadrže neko vreme, a kasnije ionako neće moći, ima li smisla držati tih 10 odsto po svaku cenu?", upitao je Putin.

Rat u Ukrajini traje skoro pet godina

Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, osam godina nakon što je anektirala poluostrvo Krim, što međunarodna zajednica uglavnom ne priznaje, i podstakla oružanu pobunu na istoku Ukrajine.

Rat traje gotovo pet godina i predstavlja najveći oružani sukob na evropskom tlu od Drugog svetskog rata.

Milioni Ukrajinaca raseljeni su širom zemlje i Evrope, brojni gradovi i energetska infrastruktura pretrpeli su ogromna razaranja, dok je rat izazvao velike poremećaje na globalnom tržištu energenata i hrane.

Prema procenama zapadnih obaveštajnih službi i Ujedinjenih nacija, u sukobu je do sada poginulo ili ranjeno više stotina hiljada vojnika na obe strane, uz desetine hiljada potvrđenih civilnih žrtava u Ukrajini.

BONUS VIDEO: 

This browser does not support the video element.

CENTRALNI DNEVNIK 22.11.2026. Izvor: kurir televizija

 (Index.hr/Mondo)