Donosimo vam dva recepta koji će vas osvežiti u ove letnje dane, a neće vam nabaciti grižu savesti i poremetiti vaš plan da zablistate na plaži ovog leta.
Sladoled je mnogima omiljena letnja poslastica, ali ako vodite racuna o zdravlju (i liniji), verovatno pokušavate da se obuzdate koliko god je moguce. Da ne biste sebi morali da uskracujete uživanje, napravite sebi zdraviju varijantu kojoj cete moci da se prepustite bez griže savesti.
Domaci sorbet
Sorbet se pravi brzo i lako, a potrebno vam je samo omiljeno voce (kajsije, maline, breskve, borovnice... cak i lubenica), voda i dobar blender.
Ocistite i operite voce, iseckajte ga na komadice ako je neophodno, izblendirajte ga, dodajte malo vode, izblendirajte još malo i dobijenu smesu sipajte u plasticne posudice ili kalupe za sladoled i stavite u zamrzivac.
"Sladoled" od banane
Ovo zapravo i nije sladoled, ali uživanje ce biti isto. Zrelu bananu isecite na kolutove, stavite u plasticnu posudicu i držite u zamrzivacu najmanje dva sata. Zatim ih izvadite, kratko izblendirajte i uživajte u "sladoledu" od banane.
Ako želite malo da "pojacate" ukus, možete ga posuti cimetom ili seckanim bademima, lešnicima ili orasima.
A dok cekate da se sladoled "stegne", procitajte ko je uopšte "izmislio" poslasticu bez koje leto skoro da i ne može da se zamisli...
Poreklo sladoleda jedna je od gastronomskih zagonetki koja verovatno nikada nece dobiti konacan odgovor.
Pretpostavlja se da su Kina ili stara Persija bile medu prvim kulturama koje su razvile desert napravljen od voca i izdrobljenog leda ili planinskog snega. S druge strane, slicna otkrica mogla su da ostvare i mnoge druge kulture koje su imale pristup ledu i necemu slatkom što bi dodali u njega.
Dokazi nam predocavaju da iz Kine poticu prve mašine za sladoled, a ova poslastica u pocetku nije bila ni nalik onome što mi danas podrazumevamo pod sladoledom, jer u njoj nije bilo ni mleka ni krema.
Mnogi misle da je recept za sladoled sa svojih putovanja po dalekoj Kini u Italiju doneo Marko Polo, ali je poznato da su rimski carevi uživali u ovom desertu vekovima pre nego što je on i roden.
U svakom slucaju, Italija igra veliku ulogu u popularizaciji smrznutih poslastica u Evropi, a medu njima je i sladoled.
Sorbeto i granita zapravo je pre pre led kojem se dodaju razliciti ukusi, nego pravi sladoled, ali imaju veliku istoriju primene u drevnom svetu. Najverovatnije je da su ove poslastice u južnu Italiju stigle sa Arabijskog poluostrva. Arabljani su koristili planinski sneg i vocni sok za pravljenje sharbata, pretece italijanskog sorbeta.
Na Siciliji, desert napravljen od leda, šecera i razlicitih aroma poznat je kao granita i nešto je najslicnije originalnom sorbetu.
Današnji komercijalni sorbet može da sadrži male kolicine mleka, ali mnogi se i dalje prave samo od vocnog soka ili sirupa i leda.
Proci ce nekoliko vekova pre nego što mleko i slatka pavlaka pocnu da se dodaju u ove zaledene poslastice. Zasluge za kreiranje prvog sladoleda u formi koju danas ima pridaju se Napolitancima, a prvi recepti zabeleženi su u kulinarskim knjigama iz 18. veka.
I, srecan vam Svetski dan sladoleda! Prijatno!