Dosadašnja ispitivanja faktora koji utiču na seksualne performanse uglavnom su se fokusirala na fiziologiju tela, zanemarujući ulogu mozga. Ali izgleda da baš on igra ključnu ulogu u seksualnoj (dis)funkciji žena
Multidisciplinarni tim Medicinskog fakulteta Univerziteta Stanford je posvećen istraživanju ovog i sličnih problema i otkriveno je da postoje promene u aktivnosti određenih predela mozga kod žena sa HSN, u poređenju sa ženama koje ne pate od ovog poremećaja, piše "Mens Helt" (Mean's Health)
Dve regije mozga u kojima je registrovana povećana aktivnost kod žena sa HSN već su ranije povezane sa određenim funkcijama i to: središnja čeona vijuga sa povećanom pažnjom ka sopstvenom ili tuđem mentalnom stanju, a desna donja čeona vijuga sa inhibicijom sopstvenog emocionalnog odgovora.
Naučnici pretpostavljaju da povećana pažnja prema sopstvenoj reakciji na erotske stimuluse igra određenu ulogu u seksualnoj disfunkciji.
Povećana aktivnost entorinalnog korteksa zabeležena u kontrolnoj grupi je verovatno u vezi sa sposobnošću žena koje nemaju seksualnu disfunkciju, da se prepuste emocionalnim sećanjima na prethodne erotske doživljaje. Ali ono što sigurno pomaže je vizuelno lep veš u kom će se ona osećati poželjno.
Postojanje ovih veza ne znači da su one nužno i uzročno-posledične. Studija možda pokazuje kako preterano obraćanje pažnje na stvari može izazvati kočenje seksualne želje, ali i kako nedostatak seksualne želje u situaciji nabijenoj erotikom izaziva povećanu samosvest.
Rezultati ove studije bacaju novo svetlo na žensku seksualnu funkciju, pogotovo na seksualnu želju. Sledeći korak je da ovu informaciju naučnici prevedu u klinički svet, naročito zbog mogućih kognitivnih i farmakoterapijskih pristupa.
(MONDO, foto: Guliver/Getty Images)