U sa­stav ja­je­ta ula­ze raz­ličiti pro­te­i­ni, od ko­jih su mno­gi moćni aler­ge­ni. U be­lan­ce­tu se na­la­ze četi­ri glav­na aler­go­ge­na pro­te­i­na: ovo­mu­ko­id, oval­bu­min (čini 50 od­sto be­lan­ce­ta), ovo­tran­sfe­rin i li­zo­zim.

Većina ma­lišana koja ima aler­gij­u na ja­je, aler­gična je na pro­te­i­ne be­lan­ce­ta, ali ima i de­ce ko­ja su aler­gična na žumančane pro­te­i­ne (raz­ličite po sa­sta­vu od onih u be­lan­ce­tu).

Značajan pro­ce­nat de­ce aler­gične na ja­ja ima i aler­gi­ju na in­ha­la­tor­ne aler­ge­ne (one ko­ji se udišu). Zbog to­ga aler­gi­ja na ja­ja po­ne­kad ima se­zon­ski ka­rak­ter. Na­i­me, aler­gi­ja na po­len i ko­rov može da iza­zo­ve i re­ak­ci­ju na ja­ja, ka­da je se­zo­na tih po­le­na.

Alergija predstavlja abnormalnu reakciju imunog sistema na proteine iz jajeta, a javlja se pri njegovom uvođenju u ishranu. Do reakcije obično dolazi brzo, nakon nekoliko minuta, ali može da se javi i posle dva do četiri sata. Uglavnom traje manje od jednog dana.

Simp­to­mi aler­gi­je na ja­ja uključuju:
- ri­ni­tis (ki­ja­vi­ca), kon­junk­ti­vi­tis (upa­la ka­pa­ka i be­on­jače oka)
- otok usa­na, nep­ca i je­zi­ka
- ast­mu
- mučni­nu, bol u tr­bu­hu, po­vraćan­je
- ne­na­pre­do­van­je.

Pošto po­sto­ji ge­net­ska pre­di­spo­zi­ci­ja za ovu vr­stu aler­gi­je, sa­ve­tu­je se da de­ca iz ato­pij­skih po­ro­di­ca (sa isto­ri­jom aler­gi­je), ili ona koja imaju ek­ce­m, bu­du što duže na pri­rod­noj is­hra­ni (da si­sa­ju), a da se ja­ja u is­hra­nu uve­du kasnije.

Do­jil­je iz op­te­rećenih po­ro­di­ca bi tre­balo da iz­be­ga­va­ju ja­ja to­kom pr­vih šest me­se­ci be­bi­nog živo­ta, jer be­be mo­gu da se sen­zi­bi­lišu na ma­le ko­ličine aler­ge­na ko­je prođu kroz mle­ko.

Ja­je je glav­na kom­po­nen­ta ra­znih pre­li­va, pu­din­ga, ma­jo­ne­za, ali i ma­ka­ro­na, kek­sa, slat­kiša (obično se ko­ri­sti kao za­me­na za ma­sti u sla­do­le­du i smr­znu­tim slat­kišima).

Ako de­te ima aler­gi­ju, ja­ja mo­ra­ju da se iz­o­sta­ve iz is­hra­ne. Za­to pri­li­kom pri­pre­me ob­ro­ka tre­ba da se ko­ri­ste za­me­ne za ja­ja: žela­tin, kva­sac, pi­re od ba­na­ne ili kaj­si­je, prašak za pe­ci­vo, to­fu (sir od so­je), so­ji­no mle­ko.

Jedno od najčešćih pitanja u vezi sa alergijom na jaja je: da li deca koja su alergična na jaja mogu da jedu pileće meso?

U najvećem broju slučajeva, odgovor je - da. Najčešće se dešava da antitela protiv jaja identifikuju piletinu kao različitu, pa ta vrsta mesa može bezbedno da se jede.

Roditelji se, takođe, pitaju i da li oni koji su alergični na belance mogu da jedu žumance? Jaje ima dve alergološke komponente: žumance i belance. Belance je komponenta koja izaziva mnogo ozbiljnije reakcije, ali je mala razlika na šta je dete alergično - jer je teško odvojiti belance od žumanceta, pa čak i vrlo male količine alergena mogu da izazovu alergiju.

(MONDO/Yumama.com)