Zbog sve bržeg načina života, roditelji ne stižu da uvek pripreme zdrave obroke, pa su dečiji vrtići postali korektori nepravilne ishrane, istaknuto je u analizi Beoinfo o tome kako se hrane deca u predškolskim ustanovama Beograda.
Na teritoriji grada nalaze se 44 centralne kuhinje za pripremanje kompletnih obroka za mališane, a prilikom izgradnje novih vrtića, centralne kuhinje dobile su opštine Čukarica i Grocka.
Trenutno je u toku opremanje nove kuhinje u Mladenovcu neophodnim nameštajem i aparatima, površine 1.500 kvadratnih metara, a za mesec dana počeće izgradnja prve takve kuhinje na području opštine Savski venac.
Obe ove kuhinje su namenski građene i opremljene po hasap metodu - rigoroznom sistemu kontrole procesa proizvodnje i distribucije prehrambenih proizvoda.
Nutricionisti se zalažu da deca u vrtiću kroz minimum tri obroka unesu namirnice iz svih sedam grupa visoke energetske vrednosti u koje spadaju: žitarice, mleko i mlečni proizvodi, meso i mesne prerađevine, masnoće, povrće, voće, šećeri.
Komisija Sekretarijata za dečju zaštitu za unapređenje ishrane, formirana 2004. godine i sastavljena od lekara, medicinskih sestara, nutricionista - dijetetičara i viših sanitarnih tehničara, jednom godišnje razmatra, obogaćuje i usvaja jedinstvenu listu od oko 110 različitih namirnica, od kojih se sastavljaju jelovnici u predškolskim ustanovama.
"U planiranju ishrane dece već nekoliko godina se uspešno koristi softverski program za obračun sadržaja i sastava dečjih obroka koji tačno izračunava energetsku vrednost i iznos belančevina, životinjskih i biljnih masti, minerala, gvožđa, vitamina u svakom receptu i mora da bude u normama za određeni uzrast deteta", objasnila je gradska sekretarka za dečju zaštitu Ljiljana Jovičić u razgovoru za Beoinfo.
Uzorci svih pripremljenih obroka čuvaju se 72 sata i podležu laboratorijskom ispitivanju u Gradskom zavodu za javno zdravlje, objasnila je ona i naglasila da je Komisija zauzela stav da sve namirnice koje ulaze u vrtiće i jaslice moraju imati neophodne ateste o bezbednosti hrane i ne mogu da budu starije od polovine roka upotrebe namirnica.
U kuhinjama nije dozvoljeno da se ukrštaju putevi čistog i prljavog posuđa, a zdravlje zaposlenih se potvrđuje redovnim i vanrednim pregledima i uzimanjem briseva.
Gojazni postaju u školama
Da hrana koju jedu deca ne bude samo energetski visoko vredna nego i prijemčiva za oko, brinu nutricionisti, a među njima je Vesna Zečević koja već 15 godina sastavlja maštovite i zdrave jelovnike za decu u opštini Stari grad.Vesna je pronašla način kako da decu "privoli" da jedu kelj i to zapečen sa mešanim mesom i povrćem, a mališani jedu sve od paniranih oslića i piletine do pasulja, grilovanih tikvica i blanširanih cvetova brokula.
"Naši jelovnici su javni i nalaze se na oglasnim tablama svih vrtića, tako da roditelji mogu da vide šta će u toku nedelje jesti njihovi mališani" navela je ona i apelovala na roditelje da ujutru ne hrane decu kiflama iz sumnjivih pekara i da izbegavaju medijski popularizovanu hranu.
Prema njenim rečima, peciva i doručak koji dobijaju u vrtićima daleko su zdraviji i higijenski apsolutno ispravni. Zečevićeva je istakla da u vrtićima uglavnom nema gojazne dece, ali je zato "u školama stanje zaista katastrofalno".
"U našim kuhinjama ne zapržavamo hranu, niti je pržimo u dubokoj masnoći, tako da se i panirani oslići peku u rerni", rekla je ona i upozorila da "ni prekuvana hrana nije zdrava, jer gubi na svojoj vrednosti i teže se vari".
U vrtićima deca dobijaju voće oko 10 časova, jer ga nije preporučljivo dati posle obilnog ručka, ali je veoma važno da ga pojedu u toku dana pošto je voće biološki veoma vredna namirnica neophodna deci, savetuje Zečevićeva.
Kako bi se izbegla mogućnost alergijskih reakcija, pa čak i masovnog trovanja hranom, u svim vrtićima u Beogradu je zabranjeno donošenje hrane napravljene kod kuće, uključujući i mamine rođendanske torte.
Izuzetak od ovog pravila su fabrički upakovane grickalice i slatkiši, mada nutricionisti apeluju na roditelje da i u tome budu umereni.
"Ne osporavamo pravo detetu da proslavi rođendan sa drugarima, ali mi je daleko draže da trpim kritike roditelja zato što im to ne dozvoljavamo, nego da objašnjavam zašto je neko dete povraćalo ili imalo burnu alergijsku reakciju na hranu donetu od kuće", kazala je gradska sekretarka Jovičić i dodala da se događalo da deca odreaguju i na smoki zbog prisustva kikirikija.
Ona je navela da "roditelji uvek mogu da najave rođendan unapred, pa da vaspitač vidi sa centralnom kuhinjom da tog dana za užinu bude pripremljen neki kolač".
Nadležni sekretarijat trenutno razmatra mogućnost da u naredne dve godine bude otvorena posebna kuhinja u kojoj bi se isključivo pripremala hrana za decu obolelu od dijabetesa i celijakije.
Zasad je roditeljima ove dece omogućeno da od kuće donesu pripremljene obroke koji se čuvaju u posebnim frižiderima u svakom vrtiću, a omogućen im je popust od deset odsto za troškove vrtića.
(Tanjug)