Narkomanija, nasilničko ponašanje i alkoholizam najveći su problemi srednjoškolaca u Srbiji, a njihov kulturni život i potrebe su više nego zapostavljeni, pa slobodno vreme mladi provode uz TV i "viseći" za kompjuterom.
Kako je rekao Slobodan Mrđa iz Zavoda, svega 8,5 odsto srednjoškolaca posećuje institucije kulture, dok najveći deo njih praktično ne učestuje u kulturnom životu.
Čak 85,8 odsto srednjoškolaca retko ili nikada ne posećuje muzeje, 84,5 procenata književne večeri, a 79 odsto nikada ili retko ide u galerije, rekao je Mrđa na predstavljanju rezultata istraživanja, rađenog tokom prošle godine.
Posebno treba naglasiti podatak da se kod 28,6 odsto srednjoškolaca loš školski sistem prepoznaje među najvećim problemima, rekao je Mrđa, dodajući da su mladi suočeni i sa lošim materijalnim položajem, kriminalom, besperspektivnošću...
Anketa je pokazala da većina učenika srednjih škola ima dnevno do pet sati slobodnog vremena, koje najčešće "troše" gledajući TV, slušajući muziku, baveći se sportom ili ga provode uz računar.
Kod svega 0,2 odsto učenika među omiljenim načinima provođenja slobodnog vremena je odlazak u neku od institucija kulture, rekao je Mrđa.
Nedostatak interesovanja i slobodnog vremena, neodgovarajuća ponuda, nedostatak novca, glavni su razlozi za retke posete kulturnim instuticijama.
Sa druge strane, srednjoškolci u slobodno vreme veoma često koriste računar i Internet, ali uglavnom za zabavu, druženje na društvenim mrežama, a malo za učenje.
Čak 86,4 odsto srednjoškolaca ima otvoren profil na nekoj od društvenih mreža, među kojima dominira Facebook.
Istraživanje je pokazlo da mladi, uprkos opštem mišljenju, ne provode previše vremena na društvenim mrežama. Skoro polovina učenika je radnim danom na društvenim mrežama do sat vremena, ali se vikednom taj postotak znatno povećava.
Đaci u srednjim školama u proseku imaju 500 prijatelja na društvenim mrežama, pokazalo je istraživanje, u kojem su se mladi izjasnili da nemaju interesovanje za čitanje lektire, knjiga...
Trećina srednjoškolaca čita lektiru samo kad mora, a preostali pročitaju tek jednu knjigu godišnje. Nešto manje od dve trećine srednjoškolaca često čita dnevne novine.
Anketiranjem je obuhvaćneo gotovo 2.500 učenika u 56 srednjih škola iz 33 grada Srbije, a rezutati, kako je rečeno, treba da pomognu pri kreiranju inovativne kulturne politike i projekata koji posebnu pažnju posvećuju mladima.
U rešavanju gorućih problema srednjoškolaca, kako je navedeno, najviše treba da učestuju njihovi roditelji, sami učenici, ali i Vlada Srbije.
Prema rečima Ljubice Beljanski Ristić iz Centra za dramu u edukaciji i umetnosti, u prevazilaženju problema mladih treba raditi na uspostavljaju kulturne uloge škole, koristiti potencijale kulture da se poprave ishodi obrazovanja i vaspitanja i uspostaviti saradnju škola i institucija kulture.
(Tanjug)