U Srbiji je 2012. godine usvojeno 98 mališana, uglavnom najmlađih, jer se usvojitelji retko odlučuju da pruže dom deci starijoj od sedam godina, prvenstveno zbog želje za gajenjem deteta od njegovog najranijeg doba i mogućnosti da mu lakše prenesu svoj vaspitni obrazac.
Iako je Porodičnim zakonom predviđeno da se može usvojiti dete do 18 godina, najčešće se usvajaju mališani između jedne i sedam godina, rekao je Tanjugu načelnik u Sektoru za brigu o porodici Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike Dragan Vulević.
"Vrlo retko se dešava da se usvajaju deca na starijem kalendarskom uzrastu. Toj deci koja su bez roditeljskog staranja, uvek se obrezbeđuje određena podrška države i društva - ili su smeštena u hraniteljskim porodicama ili institucijama socijalne zaštite", naveo je Vulević.
Deci starijoj od 18 godina koja nisu usvojena prestaje pravo na smeštaj u hraniteljskoj porodici ili instituciji, što, kako objašnjava Vulević, može da se produži do 26 godine ukoliko se školuju i to do završetka redovnog školovanja.
Broj parova koji su upisani u Jedinstveni registar potencijalnih usvojitelja kreće se od 730 do 780, a kako Vulević objašnjava, domaći usvojitelji se, kada prođu sve procedure utvrđivanja opšte podobnosti za roditeljstvo, izjašnjavaju o takozvanim poželjnim karakteristikama deteta koje žele da usvoje.
"To je da je malo, zdravo, bez zdravstvenih i razvojnih problema i da bude pripadnik određene nacionalne grupe. To su deca od jedne do tri godine. Za starije je teže naći usvojitelje, a decu između pet i sedam godina usvajaju bračni parovi ili vanbračni partneri koji su prešli zakonsku granicu od 45 godina razlike između potencijalnog usvojenika i usvojitelja", naveo je Vulević.
Međutim, dodaje Vulević, postojali su slučajevi gde su usvajana i deca između 10 i 15 godina, ali su njih isključivo usvajali hranitelji kod kojih su boravili u hraniteljskoj porodici, kada je uspostavljena emocionalna veza između hranitelja i deteta.
Vulević objašnjava da se ljudi iz Srbije odlučuju na usvojenje tek kada iscrpe sve mogućnosti da postanu prirodni roditelji, a želja da postanu roditelji i da usreće neko dete je ono što ih vodi ka usvajanju mališana.
"U toj motivaciji potencijalnog usvojitelja i usvojitelja ide i potreba da zadovolji i neke svoje potrebe za gajenjem dece od najranijeg uzrasta. To je potpuno razumljivo i prihvatljivo", naglasio je Vulević.
Sistem socijalne zaštite, objašnjava Tanjugov sagovornik, formiran je tako da omogući detetu da jednog dana bude sposobno da se samo o sebi brine i da može da funkcioniše kao samostalni građanin.
Tu, međutim, podvukao je Vulević, možda ima i najviše problema jer se teško sprovode planovi podrške deci da jednog dana mogu bez ikakvih problema da izađu u život, a, kako ocenjuje, u poslednje vreme se vidi napredak u toj oblasti.
"Ne bira se dete za roditelje, nego roditelji za dete. Imamo karakteristike deteta podobnog za usvojenje i procenjen sadržaj njegovih potreba. Biramo roditelje koji će na najbolji mogući način zadovoljiti potrebe deteta u oblasti obrazovanja, vaspitanja, emocionolnog razvoja, socijalizacije, zdravlja...", zaključio je Vulević.
Direktor Centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine "Zvečanska" Zoran Milačić naveo je da je u toj instituciji smešteno oko 35 dece do tri godine, 150 koji imaju između četiri i 10 godina, dok je ostalih 240 starije od 10 godina.
Razloge za češće usvajanje mališana najmlađeg uzrasta Milačić vidi u želji porodice da uzme malo dete jer je to najbliže prirodnoj situaciji kada se ono dobija i postoji razmišljanje da će tako lakše preneti svoje vaspitne stavove na dete.
Govoreći o obrazovanju starije dece u "Zvečanskoj", Milačić je rekao da je cilj da se stvori situacija kao u prirodnoj porodici, pa se sa decom prave dogovori u odnosu na želje koje imaju vezane za školovanje, kako srednjoškolsko, tako i fakultetsko.
"U odnosu na želje koje mlada osoba ima i u odnosu na procenu vaspitača i stručnog tima koji radi u njegovom domu sugeriše se šta bi za njega možda bilo najbolje. U skladu sa njegovim željama traži se konačan stav i najčešće se dešava da dete upisuje školu koju najviše i želi", objasnio je Milačić.
U "Zvečanskoj", prema rečima Milačića, deca mogu boraviti do profesionalnog osposobljavanja u skladu sa svojim potencijalima, a trenutno oko 20 štićenika Centra studira, kako prirodne, tako i društvene fakultete i više škole.
"Trudimo se da što više školuju i da imaju što bolju kvalifikaciju do izlaska iz ove institucije. U završnim godinama boravka deteta, radi se priprema za izlazak iz institucije koja podrazumeva stalnu i kontinuiranu saradnju centrima za socijalni rad sa opštine odakle dete potiče", objasnio je Milačić.
Kada dođe vreme da dete napusti Centar, a do tada nije usvojeno se, naglasio je Milačić, u saradnji sa širom društvenom zajednicom, pripremaju uslovi za useljavanje u stambeni prostor ukoliko dete ima zaostavštinu od prirodne porodice, a u suprotnom se pronalazi drugi smeštaj u kome bi dete moglo živeti.
(Tanjug)