U Dečjoj klinici u Tiršovoj, godišnje na lečenju bude 14.000 malih pacijenata, i oni u proseku u bolnici ostaju šest dana. Stručnjaci te ustanove, godišnje urade i 11. 000 specijalizovanih pregleda i 6.200 operacija. Ipak, višegodišnji problem te ustanove su velike gužve.
Vlada Srbije i Ministarstvo zdravlja u prethodnom periodu značajno pomogli, obezbedivši sredstva za Rendgen jednog odeljenja neurohirurgije, hirurške instrumente i digitalni Rendgen aparat, kaže za RTS direktor Dečje klinike Zoran Radojčić.
"Mislim da je to vrlo značajno, jer će na taj način naši pacijenti imati bolje snimke i biće manje izloženi zračenju. Korist je jasna, i ne znam zbog čega to do sada nije urađeno", smatra Radojčić.
Novi direktor Univerzitetske dečje klinike u Tiršovoj Zoran Radojičić podseća da roditelji najmlađih pacijenata za rutinske stvari često traže pomoć u Tiršovoj, umesto da se obrate pedijatrima u domovima zdravlja.
Gostujući u Dnevniku RTS-a Radojičić je ukazao da pedijatri u domovima zdravlja odlično rade, imaju bolji uvid u epidemiološku situaciju i često mogu više da im pomognu, nego profesori na Univerzitetskoj klinici.
"Profesor na Dečjoj klinici pre svega razmišlja o nekim raritetnim bolestima, o nekim težim problemima. Ne samo da je logično, već je u interesu tih pacijenata da prvo idu u dom zdravlja", ističe Radojičić.
"Kada je reč o gužvi, ono što mi možemo, jeste da se reorganizujemo, u tim pikovima, kad su najveće gužve, da bude fleksibilnija organizacija našeg posla i da veći broj lekara pokuša da amortizuje te velike nalete pacijenata", objašnjava Radojičić, napominjuči da je to prostorni, više nego kadrovski problem.
Kao još jednu od ideja za resterećivanje gužvi u Dečjoj klinici, prvi čovek te ustanove navodi da se ispred klinike napravi nova zgrada, koja bi mogla da rastereti prostor i da funkcionalije organizuje posao u ambulantama.
Govoreći o posetama stranih stručnjaka Univerzitetskoj klinici, Radojičić kaže da je to velika korist i za te pacijenete i za lekare, jer se obavlja edukacija na klinici.
"Fond za zdravstveno osiguranje Srbije prepoznao je da je to bolji put, da dođe stručnjak kod nas, da operiše veći broj pacijenata, umesto da se pojedinačni pacijenti šalju za velike sume novca u svet", objašnjava Radojičić.
"To bi trebalo da dovede do toga da klinika funkcioniše na evropskim principima i da se pozicioniramo u regionu kao prava evropska klinika", zaključuje Radojičić.
(MONDO)