Tokom letnjih meseci, kada je većina ustanova kulture zatvorena, Dečji kulturni centar se pobrinuo da za najmlađe obezbedi raznovrstan i bogat program.
Moći će i da obiđu izložbe "Ah, te cipele'' (Muzej primenjene umetnosti), "Narodna kultura Srba u 19. i 20. veku" (Etnografski muzej), "Medicina u Srbiji kroz vekove" (Muzej Srpskog lekarskog društva), postavku Spomen-muzeja Ivi Andriću, Pedagoškog muzeja i Spomen-muzeja Jovanu Cvijiću.
Najmlađi istraživači savremenog Beograda i onog koga više nema pronalaziće prirodna i kulturna dobra zaštićenih parkova, slušaće priče o istaknutim umetnicima i naučnicima, saznaće zanimljivosti o izgradnji značajnih građevina i spomenika i otkrivati kakvi su se događaji odigrali u njima i oko njih.
Učiće o orjentaciji u prostoru uz pomoć mape, pronalaziti najstarije i najmlađe drvo u parku, saznaće ko je prvi zapisao bajku "Čardak ni na nebu, ni na zemlji", otkriti ko je u Velikoj školi bio đak, a ko učitelj, čuti priču o Pozorišnom trgu i spomeniku knezu Mihailu Obrenoviću, birati najživopisniju grnčariju, ćilim i nošnju u Etnografskom muzeju i otkriti šta radi konzervator, ali i kako da ožive svoj omiljeni crtež.
"Pokušavamo da se deci obraćamo na najdirektniji način, da osluškujemo njihovo mišljenje i njihove želje. Decu i mlade ljude do 20 godina malo ko pita za mišljenje. Mi smo tu da pitamo za mišljenje, pratimo njihova interesovanja i da u direktnom kontaktu sa njima, pravimo program koji može da im odgovara", objasnila je Tanjugu direktorka Dečjeg kulturnog centra Olivera Ježina.
Ona je ukazala na važnost programa Dečjeg kulturnog centra u formiranju ukusa mladih ljudi od najranijeg uzrasta. "Mi negujemo relevatne vrednosti koje su se možda izgubile u mejnstrim događanjima u kulturi u zemlji. Pokušavamo da ih vratimo na nešto što su prave vrednosti, a pritom da budu zabavljeni, jer mi stvaramo ljude koji će sutra otići na Oktobarski salon, džez festival, na Bitef i Bemus", istakla je Ježina.
Sarađuju sa četiri umetnička fakulteta Univerziteta u Beogradu i omogućuju mladim profesionalcima da dobiju prostor za stvaranje i da pritom realizuju interaktivne programe i komuniciraju sa decom.
Programe mladih umetnika prate radionice u okviru kojih se deci objašnjava unapred ili "postfestum" šta su videli ili šta će videti.
Pre tri godine su pokrenute interaktivne tribine za sređoškolce na kojima se diskutuje o aktuelnim društvenim temama, a interesovanje mladih je, prema rečima Ježine, veliko.
Tu su i besplatna psihološka radionica za decu i roditelje, festval rok bendova, slem poezija, predstave kao što su "Kapetan Džon Piplfoks" i "Hamlet u senci", a u oktobru publiku očekuje "Alisa u zemlji čuda". Za trogodišnjake organizuju se muzička i plesna igraonica.
Od juna program Dečjeg kulturnog centra obogaćen je jogom za decu i roditelje, što je jedina aktivnost u kojoj mogu i roditelji da učestvuju i interesovanje je veliko. Dolaze mame sa svojim devojčicama i dečacima, ali još uvek nisu viđeni očevi.
Programi se odvijaju od 17 do 22 časa (subotom ima i prepodnevnih termina), kako bi roditelji mogli posle posla da dovedu decu. Vredne su i bake i deke koji dovode svoje unuke, posebno kada im tokom leta dođu iz inostranstva u posetu.
Ježina je naglasila da su svi programi tokom letnjeg raspusta besplatni i da mališani mogu da prođu sve radionice i izaberu koja im se najviše sviđa, dodavši da su cene programa tokom školske godine najjeftinije u gradu i u proseku iznose oko 30 evra na mesečnom nivou.